Ne znam kakva su razmišljanja /Bakira/ Izetbegovića o toj temi, ali mi se čini da bi svaka vrsta rata morala imati neki legitimitet – ako bi upotrebljavao vojsku, sadašnje Oružane snage BiH, vjerujem da srpski član Predsjedništva, kao ni hrvatski ne bi bili dio odluke o upotrebi vojske BiH protiv Republike Srpske. To mi je nevjerovatno – istakao je on.
Dodik je za magazin “Dani” rekao da ne vjeruje da je Izetbegović ili bilo ko toliko lud da upotrijebi paravojne formacije, te da je to sve iluzorna priča.
– Što se tiče naoružanja, kamo sreće da smo u ovom vremenu, u svijetu koji je deficitaran s oružjem i municijom i koji ga traži, a vidimo da zemlje koje imaju tu proizvodnju ostvaruju ozbiljne ekonomske interese i dobiti od prodaje, u poziciji da na tome zaradimo. Ali mi nismo. Republika Srpska nema šta prodati osim onog što smo naslijedili i što ne vrijedi ništa – konstatovao je Dodik.
“Srpska ima pravo na vojsku”
Komentarišući izjavu da bi, ako pobjedi na izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH trebalo razmisliti o pravljenju oružanih snaga Republike Srpske, Dodik je rekao da Srpska po Ustavu i Dejtonskom sporazumu ima pravo na vojsku.
– Mi smo se kroz poseban sporazum dogovorili o formiranju Oružanih snaga BiH i mi nismo zadovoljni kako to funkcioniše. Kao ugovorna strana uvijek imamo legitimno pravo da povučemo svoj potpis i tražimo da izađemo iz tog sporazuma. To nije specifičnost samo ovdje u BiH, to je svugdje moguće – rekao je Dodik.
Navodeći da bi sve trebalo vratiti u ugovorne okvire, on je napomenuo da to nije nikakva nova formulacija i da je to bio odgovor na sve češće najave rata i “ovoga što svi vidimo”.
Dodik je istakao da su stranci raznim intervencionističkim mjerama uništili kompletnu namjensku industriju i u Republici Srpskoj nema nijedne fabrike oružja ili municije.
– U Federaciji imate šest fabrika koje se bave proizvodnjom naoružanja, municije i sad čujem od Bakira Izetbegovića i teškog naoružanja. Niko ne bi trebalo na ovom mjestu gdje ja sjedim olako preći preko toga – naglasio je on.
Na pitanje da li će biti ukinuto Ministarstvo za izbjeglice Repubike Srpske, Dodik je najavio da će ostati sigurno neko odjeljenje koje će se baviti tim pitanjima.
– Što se tiče izbjeglica, niko ne može zatvoriti vrata i reći – ovog časa je taj proces završen. Ostaju problemi, ali se oni mogu rješavati u okviru nekog drugog ministarstva, lokalne uprave ili boraca – dodao je on i najavio da će umjesto ministarstva izbjeglica uvesti ministarstvo za informacione tehnologije.
Zgrada Predsjedništva u Banjaluci
Dodik smatra da bi Predsjedništvo BiH trebalo da kupi ili da izgradi monumentalnu zgradu za člana Predsjedništva u Banjaluci.
– I da se zna – institucije Republike Srpske u jednoj zgradi, zajedničke institucije BiH u drugoj, onako kako je to riješio hrvatski član Predsjedništva BiH u Mostaru. Zašto tako ne bi bilo i ovdje /Banjaluci/ – upitao je on.
Navodeći više primjera zbog kojih nema povjerenje u Sarajevo, Dodik je rekao da će ga veoma teško bilo kad vratiti.
– Nikad u životu Milorad Dodik nije zaustavio, putem odluka Vlade Republike Srpske, Savjeta ministara, člana Predsjedništva niti jedan razvojni projekat u Federaciji BiH. A nama uporno zaustavljaju. Ako Republika Srpska zatraži da se nešto riješi, a to ne smeta Federaciji, onda ne bi trebalo da se to zaustavlja iz bilo kojeg razloga, niti bi Republika Srpska, kao što nikada i nije, zaustavio ijednu stvar vezanu za BiH – naglasio je predsjednik Srpske.
Prema njegovim riječima, zadnje dvije i po godine svi projekti od MMF-a, Evropske banke, Svjetske banke, projekti prema Kinezima stoje u zajedničkim institucijama samo zato što neko ne želi da to ide u Republiku Srpsku, a to je nedopustivo.
Biranje tužioca
Prema njegovim riječima, jedan od dogovora koji nije ispoštovan je i taj da tužioce moraju birati parlamenti na različitim nivoima, jer je tužilac čovjek države, a ne VSTS-a.
– Ima bolnih pitanja koje sam morao ovdje da objasnim ljudima zašto tako hoću i zašto bih se ja onda više trudio oko toga? Zašto? I s kime da radim? S Lagumdžijom? S Tihićem sam još i nešto mogao. Sa Izetbegovićem? Ima li išta da s njim možete dogovoriti i da bude održivo – upitao je predsjednik Srpske.
On je ocijenio da će “taj mentalitet na kraju sahraniti Bosnu i politički će sahraniti Bošnjake, jer oni nemaju nijedne autentične odluke”.
– Njihova odluka se uvijek zasniva na tome kad će otiću u britansku kancelariju, njemačku ili američku da im oni kažu šta treba da rade. Takve države nema nigdje na svijetu i ne zaslužuje da bude država – konstatovao je Dodik.
On je istakao da nikada nije rekao da BiH ne treba da ima Sud i Tužilaštvo, već da ne treba da ima ovakvo.
Na pitanje hoće li Srbija nastaviti put ka EU ili će se odlučiti za Rusiju, Dodik je rekao da je to pitanje bez realnog osnova i da to za Srbiju nije nikakva dilema, ali se često imputira.
– Nemoguće je izbjeći saradnju s bilo kime. I ulazak u Evropsku uniju ne znači kraj saradnje sa bilo kime, pa ni sa Rusijom. I u tom pogledu je to lažna dilema. A u svakom vrijednosnom, teritorijalnom i svakom drugom smislu mi pripadamo evropskom biću. Ja to razumijem. Meni uopšte nije problem da to shvatim – istakao je Dodik.
On je napomenuo da samo ne prihvata EU koja se ovdje intervencionistički ponaša.
– Tu EU ne prihvatam i to je tačno. Evropsku uniju sa stanovišta vrijednosti, sa stanovišta svega što znam o njoj kao civilizacijskom, mirovnom projektu, ja to apsolutno prihvatam. Pa ja sam ovdje govorio o prihvatanju evropskih vrijednosti kada su svi šutjeli – podsjetio je Dodik.
Ali, Evropa je, kaže on, pokazala da nije bila dosljedna u mnogim pitanjima u BiH.
– Ta Evropa je naša zabluda. Ta Evropa za koju smo se mi prije deset godina opredjeljivali, ona više ne postoji. Kad smo se mi opredjeljivali ka EU, Evropa je bila sasvim drugo mjesto. Prije neki dan Makron je rekao da dok mi ne sredimo sebe, nećemo primati nikoga – napomenuo je Dodik.
On je rekao da treba da shvatimo da od proširenja nema ništa dok oni ne srede svoje stanje.
– I to sve govori i o tome da ta Evropa nije sređena, da je nesređeno mjesto. Logično bi bilo da se mi okupimo i da kažemo: dobro, jasno nam je. Znam ja da mi nećemo tamo biti nikakav faktor, ali je očigledno da čovjek ima razloga što kaže neće se primiti niko dok mi ne sredimo Evropu. Bregzit, evro ne stoji dobro, animoziteti sjever jug istok zapad, Višegradska grupa jedno, Poljska drugo, Orban tamo, i gdje mi to sad putujemo? Na koju stanicu” – upitao je Dodik.
Govoreći o ekonomiji u Republici Srpskoj, Dodik je napomenuo da treba imati u vidu da ne samo vlast u Srpskoj, nego i BiH ne upravlja jednom od najvažnijih poluga za ekonomski razvoj, a to je monetarna politika.
– Vlast nad njom je koncentrisana u Centralnoj banci BiH kojom upravljaju stranci. Vi tu ne možete da redefinišete niti jednu stvar, koja je možda donijeta i opravdano te 1996. godine kada su rekli da mora da bude pet odsto novca više na depozitu nego emisije. To je u ovom trenutku pogubno – upozorio je on.
Dodik kaže da u BiH ima zarobljenog depozita za milijardu maraka nove emisije novca, koja je realno pokrivena evrima.
– To u BiH znači da nijedan javni račun nije u deficitu, da su svi deficiti ove države pokriveni, ne mislim kumulirani nego tekući za ovu godinu. Ja kad pokušam da to radim, nemam s kim. Oni nisu fer prema svima nama, nije fer da nas drže da imamo depozit u Dojče banci 500 miliona evra više, a da nemamo emisiju na bazi toga. A u isto vrijeme ta ista Evropa, koja nas vuče, a mi vičemo evo nas, štampa mjesečno 60 milijardi evra bez pokrića i to daje svojim javnim preduzećima i državama. I da se mi nosimo u toj konkurenciji – pojasnio je predsjednik Srpske i konstatovao da nema rješenja.
Govoreći o reformama Ustava Republike Srpske, Dodik je napomenuo da za to treba konsenzus svih.
– Ustav Republike Srpske mora biti adekvatan, savremen i održiv. Trebamo raščistiti neke zastoje u sistemu. Mislimo da Vijeće naroda nije vijeće koje je naša dejtonska obaveza, taj institut je nametnut od strane visokog predstavnika i pravi nam dosta zastoja u sistemu. To moramo da riješimo – rekao je on.
Dodik je istakao da treba vidjeti šta je korisno, ali i obezbijediti adekvatnu zastupljenost svih drugih naroda, Banjaluku definisati kao glavni grad, ukinuti smrtnu kaznu koja u Ustavu Srpske i sada postoji.
– Ali je očigledno da konsenzusa nema, ja sam pokušao to napraviti prije nekoliko mjeseci. Ostavićemo to za neko drugo vrijeme – rekao je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu