Na području Save prinosi su bili od 25 do 30 kilograma po košnici, u Hercegovini 20 kilograma – rekao je Maksimović, dodajući da pčelari mogu biti zadovoljni i košnicama od 15 kilograma meda jer je godinama bilo mnogo manje.
On je napomenuo da je situacija lošija u planinskim područjima, poput Romanije, gdje je sezona krenula kako treba, ali su hladnoća i kiša učinili svoje, pa pčelari ne očekuju dobre rezultate.
– Pčelari Trebinja, Ljubinja, Bileće i Berkovića zadovoljni su prvim dijelom sezone, Semberci i Majevičani su, takođe, imali dosta dobre prinose. Na području Drine bagrem je dao dobre rezultate i neke druge biljke, kao i lipa. Zadovoljavajuća situacija je u krajiškoj, dobojskoj i potkozarskoj regiji. Na Romaniji je proljeće bilo dosta dobro, ali je onda nastupilo zahlađenje, pa je sada situacija loša- naveo je Maksimović.
On je napomenuo da se hercegovački pčelari mogu još nadati medu od vrijeska i jesenjoj paši, dok u ostalim dijelovima Republike Srpske slijede pripreme za zimovanje pčela.
Govoreći o lažnom medu kojeg je posljednjih godina bilo mnogo u Srpskoj i BiH, Maksimović je naveo da se, zahvaljujući dobroj saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske i kontrolama Inspektorata Srpske, smanjuju količine patvorenog meda na tržištu.
On je napomenuo da je prije nekoliko dana bio na sastanku u Mostaru, gdje je Agencija za bezbjednost hrane prezentovala aktivnosti i planove na suzbijanju patvorenog meda, te dodao da se od pčelara iz regije moglo čuti da je ovaj problem prisutan i u svim zemljama okruženja.
– Riječ je o medu, uglavnom uvezenom iz Kine i nekih drugih zemalja, koji je veoma niskog kvaliteta. U BiH su postojale i firme koje su se bavile prizvodnjom patvorenog meda tako što su sirupima dodavali određene boje. Biće pokrenute dodatne aktivnosti u suzbijanju takvih pojava – poručio je Maksimović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu