Ona je istakla da je procenat djece sa govornim poblemom prije šest godina bio između 10 i 20 odsto i da se svake godine se povećava.
Nakon testiranja prvačića ustanovili smo da 35 odsto prvačića treba tretman, jer ne izgovaraju glasove, a došli su u redovnu nastavu i ukoliko ne isprave glas i izgovor, pisaće onako kako govore, samim tim kvare rukopis i ono što je pročitana – rekla je Cvijanovićeva novinarima.
Ona je navela da je govorni problem najbenigniji poremećaj koji se lako ispravlja, ali da najdugotrajniji tretman imaju djeca koja imaju usporen govorno-jezički razvoj, čije uzroke treba tražiti u novoj tehnologiji, jer pretjerano gledaju crtane filmove na engleskom jeziku, igraju igrice.
Cvijanovićeva je rekla da je sve izraženiji problem pojave djece sa usporenim govorno-jezičkim razvojem, odnosno djeca sa tri godine koja ili ne razumiju govor okoline ili ga razumiju ali ne mogu da ga reprodukuju.
– Na taj način maternji jezik nadomjeste stranim jezikom, najčešće engleskim zahvaljujući tehnologiji koju sve više koriste, ali na neadekvatan način – izjavila je Cvijanovićeva, koja radi u timu za djecu i omladinu dobojskog Centra za mentalno zdravlje.
Ona je rekla da u Centar dolaze djeca sa četiri godine koja znaju da kažu boje na engleskom jeziku, znaju alfabet, ali ne znaju da kažu kako se zovu.
– To traži dugotrajan tretman koji traje do škole i koji je podržan u školi preko školskih logopeda. Većina te djece imaju i motorne poteškoće jer su vrlo malo fizički aktivna – navela je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da roditelji koji sa djecom dođu na vrijeme, čak sa godinu i po ili dvije, dobijaju adekvatne savjete šta trebaju da rade, a šta ne.
Prema njenim riječima, u Centru za mentalno zdravlje rade dva logopeda, koji mjesečno rade sa po 60 pacijenata u redovnom tretmanu.
Načelnik Centra za mentalno zdravlje Dijana Cocić Hadžibrahimović rekla je da ova ustanova kontinuirano organizuje terapijske radionice koje su prilagođene poremećajima, a da je napredak kod pacijenata uočljiv.
– U timu za djecu i omladinu do oktobra otvoreno je 210 novih kartona, s tim da se 70 odsto odnosi na jezičko-govorne poremećaje kod djece i to su logopedski tretmani i ne bih ih podvela pod emocionalne poremećaje – izjavila je Hadžibrahimovićeva.
Ona je rekla da su kod mladih pacijenata najzastupljeniji emocionalni poremećaji i poremećaji u ponašanju, koji su podjednako zastupljeni kod oba pola.
– Za depresivne poremećaje koriste se smirujuće tehnike kao vezenje, pletenje, kukičenje, rad sa vunom. Za ovisnike i agresivnije pacijente koristi se obrada drveta i metala, za djecu sa poremećajem ponašanja obrada drveta, a sve pod nadzorom radnog terapeuta – izjavila je Hadžibrahimovićeva.
Ona kao uzroke nastanka emocionalnih poremećaja navodi savremene trendove, djeca su uglavnom na telefonima, postaju isprazna, sve manje se druže.
Dodala je da su kod mladih i dalje prisutne stigme i da se ne odlučuju da potraže savjet u timu za djecu i omladinu, ali i da je porodica najbolji animator.
U Doboju je juče otvarena prodajna izložba radova korisnika usluga Centra za zaštitu mentalnog zdravlja dobojskoj Doma zdravlja.
Ovom izložbom Centar za zaštitu mentalnog zdravlja obilježio je Svjetski dan mentalnog zdravlja – 10. oktobar, a ovogodišnja tema je “Mladi i mentalno zdravlje u svijetu koji se mijenja”.
Izloženi eksponati mogu se pogledati još danas do 14 časova.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu