Prema njegovim riječima, dobar je i kvalitet domaćeg kukuruza koji je zasijan na više od 140.000 hektara.
On je prisustvovao manifestaciji “Dani polja kukuruza”, koju organizuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske, na kojem je prikazan makro ogled postavljen na poljima Poljoprivrednog dobra “Semberija” sa 64 hibrida kukuruza iz 13 selekcijskih kuća.
Svake godine povećavamo broj i kvalitet ogleda, proširujemo ih na nova područja u Srpskoj i obogaćujemo sa novim poljoprivrednim kulturama, kako bi što više novih tehnologija i saznanja približili našim proizvođačima na njivi, umjesto u salama, što je mnogo efektnije – rekao je on.
Odgovarajući na pitanja novinara o poskupljenju brašna, Pašalić je rekao da je do toga došlo zbog loše godine i lošeg kvaliteta domaće pšenice, ali i nedostatka radne snage i potrebe da se povećaju plate zaposlenima u mlinsko-pekarskoj industriji.
On je rekao da je godina bila jako loša za proizvođače pšenice, koja se žela neuobičajeno dugo, gotovo 50 dana, što nije zabilježeno u posljednjih 30 godina.
– Oni proizvođači koji su uklonili žito u prvih nekoliko dana imali su dobre rezultate, a kasnije je kvalitet bio jako loš i to je dovelo do toga da se ta pšenica uglavnom koristi kao stočna hrana, zbog čega imamo male otkupljene količine – naveo je Pašalić.
Rukovodilac vladinog Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Dragan Zarić rekao je da je novost na oglednim poljima u Srpskoj da je, uz kukuruz, prvi put zasijan i krmni sirak, koji se koristi za ishranu stoke, jer su sirkovi znatno otporniji i tolerantniji na nedostatk padavina i na visoke temperature.
Prema njegovim riječima, prinos kukuruza je u Semberiji viši u odnosu na višegodišnji prosjek i dostiže u prosjeku devet tona, a na nekim parcelama prinos je i do 14 tona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu