Srpskainfo je provjerila dokle se stiglo sa ovom idejom, a kako saznajemo, pripremaju se tehnički detalji.
– Ima tu dosta tehničkih detalja jer će emisija narodnih obveznica biti drugačija u odnosu na uobičajene koje je radila Vlada na Berzi. Ona treba da bude razumljiva svim građanima od kojih će se i tražiti da ulože svoj novac – kaže za Srpskainfo Milanko Krajišnik, dekan Ekonomskog fakulteta Banjaluka.
Kaže da se očekuje da građani investiraju slobodan novac koji drže na računima, odnosno depozite, u narodne obveznice. Dakle, ne očekuje se da će biti razročavanje štednje iako obveznice po pravilu nude veći prinos.
– Po našoj posljednjoj računici, ima oko 900 miliona KM slobodnih sredstava građana u bankama. To su ona sredstva koja budu u Centralnoj banci BiH iznad obavezne rezerve, kao višak. Banke taj novac nisu nigdje plasirale i one su prelikvidne – dodaje Krajišnik.
On kaže da je ideja o emitovanju narodnih obveznica dobra jer ima nekoliko pozitivnih efekata.
– Ako država emituje narodnu obveznicu, ja kupim za recimo 5.000 KM, ali u masi velikih brojeva, veliki broj kupaca donese veliku količinu novca. Hrvatska je prikupila dvije milijarde evra. Država to recimo investira u gradnju hidrocentrale, pa je to onda to dvostruka investicija sa aspekta nacionalne ekonomije. Za mene je investicija kao investitora, meni donosi prinos bolji nego da sam kupio stan, a državi isto donosi prinos od investicije – objašnjava Krajišnik.
Tu je i, kako kaže, prednost u odnosu na sredstva koja dolaze iz inostranstva. Kamata se plaća unutar privrednog sistema zemlje, odnosno građanima, a ne u inostranstvo. Država ima trošak po tom osnovu, ali kamata ostaje u zemlji.
– Dalje, angažuje se uspavani, neupotrebljeni novac sa računa. Vjerovatno će biti i onog iz slamarica, ali novac na računima nije emitovan i ne proizvodi nikakav ekonomski efekat jer je naprosto negdje gurnut u stranu i ne donosi prinos ni vlasniku ni banci. Ulaganjem u narodne obveznice mijenja se situacija – dodaje Krajišnik.
Ključno pitanje
Ključno pitanje je, kako kaže, za šta će se upotrijebiti taj novac.
– To je jako važno. Ako će se upropastiti, onda ne treba emitovati. Nije problem ni da ide u potrošnju, ali realnu potrošnju. Čak i u penzije ako ode, te penzije će povećati ukupnu agregatnu domaću tražnju i to će pokrenuti domaću proizvodnju. Nije dobro da ide za, recimo, obnavljanje voznog parka ili kupovinu poslovog prostora – ilustruje Krajišnik.
Napominje da je takođe veoma važno povjerenje.
– Ja lično imam više povjerenje u državnu obveznicu, bilo koju, više nego od bilo koje korporativne jer države ne bankrotiraju onako kako bankrotiraju korporacije ili banke. Država može samo da ne izmiruje neko vrijeme obaveze. Nikada nisam čuo da je propala država a da je ostala živa banka u toj državi. Obrnuto se mogo puta desilo. Sigurnije je uložiti u državnu obveznicu – zaključuje Krajišnik.
Bankari pozdravljaju ideju o emitovanju narodnih obveznica.
– Narodne obveznice su dobar potez. Izdavanje ove vrste obveznica je dobra stvar, između ostalog, u finansijskom opismenjavanju stanovništva i samim tim diverzifikaciji portfolia građana. Trenutno građani skoro pa isključivo ušteđevinu drže u bankama ili kupuju nekretnine, za razliku od situacije u ekonomski razvijenijim zemljama – kaže za Srpskainfo Srđan Kondić, predsjednik Uprave Addiko banke a.d. Banjaluka.
On podsjeća da su i do sada građani mogli da kupe obveznice Republike Srpske.
– Međutim, sada će to biti malo više aktuelizovano, medijski propraćeno, što mislim da je dobro za finansijsko opismenjavanje naših klijenata. S druge strane, biće interesantno vidjeti koliko novca građana će privući ove obveznice a koliko će ostati u bankama na depozitnim računima, odnosno odnos povjerenja u obveznice naspram depozita u bankama, posebno uzevši u obzir da su kamate na obveznice značajno više nego na depozite u bankama – naglašava Kondić.
On dodaje da se u Hrvatskoj emisija narodnih obveznica smatra izuzetno uspješnom, imajući u vidu da je prikupljeno oko 1,3 milijarde evra, ali građani su i dalje zadržali oko 38 milijardi evra u vidu depozita kod banaka.
– Dakle, negdje blago preko tri odsto depozita su uložili u državne obveznice- kaže Srđan Kondić, predsjednik uprave Addiko banke a.d. Banjaluka.
Plan Vlade
U Ministarstvu finansija RS se neće oglašavati po ovom pitanju dok definitivno ne bude donesena odluka o emisiji narodnih obveznica. U svakom slučaju, u toku je izrada elaborata.
Podsjećamo da je predviđeno da se Vlada RS naredne godine dugoročno zaduži sa najviše 951,7 miliona KM.
Plan je da se Republika Srpska na domaćem tržištu dugoročno zaduži 141,7 miliona, a na međunarodnom tržištu 810 miliona KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu