Interesantan je podatak da među djecom žrtvama koja rade na ulici nema onih koja su pjevala ili svirala na javnim mjestima ili u javnom prevozu, iako smo svakodnevno svjedoci da su i na ovaj način angažovana za prikupljanje novca.
Zloupotrebe dječijeg rada se, tvrde u Zavodu, danas lakše prepoznaju i zahvaljujući tome u prošloj godini je identifikovano 39 žrtava, i to 25 dječaka i 14 djevojčica, dok prethodnih godina takva evidencija nije ni postojala.
– Među žrtvama je šestoro djece za koju nema podataka o nacionalnosti, troje je srpske, a čak njih 30 pripadnici su romske etničke zajednice – stoji u izvještaju.
– Najviše ih je uzrasta od šest do 14 godina, i to većina pod roditeljskim staranjem, a u slučaju dvoje pokrenuti su postupci za lišenje roditelja njihovih prava, dok je njih devetoro bez roditeljskog staranja – naveli su.
Od ukupnog broja djece najviše ih potiče iz porodica čije mame i tate imaju veoma nizak stepen obrazovanja, siromašni su, a mnogi su i na evidenciji centara za socijalni rad kao korisnici različitih novčanih socijalnih davanja, pišu Novosti.
– Većina žrtava, njih 19, dolazi iz potpunih, 18 djece iz jednoroditeljskih i dvoje iz srodničkih porodica, dok je pod starateljskom zaštitom bilo njih petoro, a pod neposrednim starateljstvom Centra za socijalni rad troje djece. Većina žrtava, njih 28, potiče iz urbanih sredina, a samo šestoro je iz ruralnih područja. Ovi podaci ukazuju na još nedovoljno prepoznavanje zloupotrebe dječijeg rada u oblasti poljoprivrede ili neadekvatnu procjenu stručnjaka koliku i kakvu štetu ovaj rad nanosi djetetu – objašnjava se u izvještaju.
I dalje postoje problemi, posebno kada je riječ o većim centrima za socijalni rad, koji se odnose na praćenje ove pojave kroz postojeće baze podataka koje se koriste. Naime, u velikom broju slučajeva kada je dijete korisnik usluga Centra za socijalni rad po nekom drugom osnovu, a zloupotreba dječijeg rada je pridruženi problem, ono se evidentira na drugačiji način, a ne kao žrtva zloupotrebe dječijeg rada.
– Ovo nikada nije izolovana pojava koja pogađa dijete i nije jedini razlog zbog kojeg je ono korisnik usluga Centra za socijalni rad, ali ako je prisutna, djeluje sa svim drugim problemima – navodi se u izvještaju.
Kao počinioci zloupotrebe dečijeg rada u najvećem broju slučajeva pojavljuju se roditelji, partner jednog od roditelja ili srodnici. Upravo ovi podaci ukazuju da intervencije Centra za socijalni rad moraju biti usmerene na celu porodicu. Tokom rada sa detetom i porodicom, centri u najvećem broju slučajeva sarađuju i sa policijom, školom, ustanovom za smeštaj dece, zdravstvenim ustanovama…
– Tokom rada na zaštiti djece, šestoro je izmješteno iz svojih porodica. Tom prilikom neka djeca su smještena u hraniteljsku ili u srodničku porodicu, ali i u ustanove socijalne zaštite i prihvatilište – objašnjavaju nadležni.
Kao podnosilac prijave u centrima za socijalni rad najčešće se pojavljuje policija, u 25 slučajeva. Na drugom mjestu je vaspitno-obrazovna ustanova, potom zdravstvene službe, roditelji, prijatelji ili komšije, a bilo je i anonimnih prijava.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu