Dvije godine zaredom izdvajamo iz budžeta novac za deficitarna zanimanja, a rezultati nisu očekivani. Djeca i dalje neće da upisuju deficitarna zanimanja niti hoće da uče. Bolje da se taj novac, a riječ je o značajnoj sumi, usmjeri u opremanje škola, koje će biti atraktivnije za đake – ističe Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
Plaćena praksa
On smatra da bi trebalo razmisliti o tzv. njemačkom modelu nastavka školovanja poslije završene osnovne škole.
– U Njemačkoj ne možeš upisati zanatsku školu ako ne doneseš ugovor sklopljen s poslodavcem, kojim je regulisana plaćena praktična nastava. Dakle, teret deficitarnih zanimanja treba prebaciti na same poslodavce – kaže Trivić.
Dodaje da su u njegovu firmu u Banjaluci tek od Nove godine došla dva učenika na plaćenu praksu.
Svaki učenik prvog razreda koji je upisao deficitarno zanimanje dobije mjesečno 100 KM plus troškove prevoza. Listu deficitarnih zanimanja formira Ministarstvo prosvjete u saradnji s partnerima, te drugu godinu zaredom subvencioniše upis učenika u deficitarna zanimanja. U školskoj 2020/21. planirano je 804, a realizovan je upis 594 učenika u 35 škola i 46 zanimanja.
U školskoj 2021/22. planirano je 756 učenika, a upisano je 552 učenika u 31 školu, u 22 zanimanja.
– S obzirom na plan upisa učenika u deficitarna zanimanja, riječ je o veoma zadovoljavajućem broju upisanih, na koji je jasno uticala i stimulativna mjera Vlade u smislu obezbijeđene stipendije i plaćenog prevoza za sve učenike prvog razreda koji su se opredijelili da upišu neko od deficitarnih zanimanja – kažu za Srpskainfo u Ministarstvu prosvjete RS.
Anketa
Imajući u vidu da nije izašla još nijedna generacija učenika deficitarnih zanimanja, kako kažu, o daljem finansiranju stipendija za deficitarna zanimanja odlučivaće se po dobijanju rezultata sprovedene ankete, koja će biti najbolji pokazatelj opravdanosti stipendiranja učenika koji se opredijele za deficitarna zanimanja.
Napominju da će škole u kojima su stipendirana prva deficitarna zanimanja u školskoj 2020/21, zajedno sa Zavodom za zapošljavanje, po završetku školske godine sprovesti anketu kojom će se utvrditi da li su učenici deficitarnih zanimanja zasnovali radni odnos u zanimanju za koje su se obrazovali.
– Opredjeljenje Vlade RS je da u skladu sa potrebama lokalnih zajednica finansira stipendije za učenike koji upišu zanimanja koja su privredni subjekti prepoznali kao deficitarna u toj lokalnoj zajednici. Glavni cilj je usklađivanje obrazovanja i potreba tržišta rada na nivou lokalnih zajednica i stvaranje uslova za brže zapošljavanje svršenih srednjoškolaca – ističu u ministarstvu u kojem najavljuju da će i ove godine biti formirana lista deficitarnih zanimanja.
Potrebno je, kako kažu, paralelno ulagati u opremanje kabineta za praktičnu nastavu u srednjim stručnim i tehničkim školama na čemu se intenzivno radi u saradnji s lokalnim zajednicama, poslodavcima i međunarodnim organizacijama.
Realizacija
Kako to izgleda u praksi utvrdila je Glavna služba za reviziju javnog sektora RS. Revizori su obavili reviziju učinka na temu „Usklađenost srednjeg obrazovanja sa potrebama tržišta rada“.
U okviru realizacije ukupnog upisa u prvi razred srednjih škola, u školskoj 2020/21 godini, segment upisa u deficitarna zanimanja je realizovan sa 74 odsto, što je znatno lošije od realizacije ukupnog plana upisa.
U deficitarna zanimanja je upisano 594 učenika, što je za 210 učenika ili za devet odjeljenja manje od plana.
Primjera radi, za pet od ukupno 20 proglašenih deficitarnih zanimanja upis nije uopšte realizovan jer nije bilo interesa učenika.
Istovremeno, u jednoj srednjoj školi nivo realizacije upisa za zanimanje koje nije deficitarno bilo je za 38 odsto iznad plana po broju učenika, a za 100 odsto iznad plana po broju odjeljenja.
– Ovo su primjeri gdje se interesi i želje učenika nisu uspijevali ni približiti objavljenom planu upisa po zanimanjima i gdje se nije istrajavalo na dosljednoj primjeni plana – konstatuju revizori.
Upisna politika
Zainteresovane strane, odnosno predstavnici Ministarstva prosvjete, poslodavci, privrednici, predstavnici Zanatsko-preduzetničke komore, Zavoda za zapošljavanje, aktivi direktora i predstavnici lokalnih zajednica usaglasili su prekjuče upisnu politiku za predstojeću školsku godinu.
– Sada smo pokušali da izučimo sve što nam je potencijalno predstavljalo problem i na šta nam je ukazala i revizija učinka usklađivanja obrazovanja i tržišta rada. Ove godine smo zaista prilagodili planirani broj upisa u srednje škole u odnosu na postojeći broj đaka u samoj RS. Mi, dakle, imamo sada 9.400 maturanata osnovnih škola koji će da upišu srednje škole, a svake godine smo imali veći plan upisa. Škole su predlagale recimo oko 10.5000-11.000 na 9.400 svršenih osnovaca. Ne možemo da upisujemo djecu u škole prema nerealnom broju, naravno razumijevajući da svaka škola želi da njihova odjeljenja budu popunjena i da njihovi smjerovi budu atraktivni za upis kako bi popunili svoje kapacitete. Ove godine smo sjeli na vrijeme kako bismo se zaista približili tom realnom broju djece – objasnila je ministarka prosvjete RS Natalija Trivić.
Predloženim planom upisa u srednjim školama u Republici Srpskoj naredne školske godine biće otvoreno 9.700 mjesta. Upisnu politiku treba da usvoji Vlada RS, a plan je da to bude krajem marta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu