Predstavljajući studiju “Aktuelne prakse, izazovi, problemi i rješenja savremene umjetnosti u pozadini tradicije; Put kulture lutkarstvo, kao uspješan model saradnje i duhovnih veza među narodima” učesnicima 2. Foruma o umjetničkoj saradnji Kine i zemalja centralne i istočne Evrope u Čengduu u Kini, Mitrić je naglasio da se odgovor na pitanje o savremenoj umjetnosti u pozadini tradicije nalazi upravo u činjenici da je lutkarstvo vezano za stvaranje svijeta i stvaranje umjetnosti.
– U pećinama, gdje su prvo slikani likovi na zidovima, začela se umjetnost, a ustvari tu nalazimo i sve ostale elemente koji su se nadograđivali na lutkarstvo i lutkarske predstave – istakao je Mitrić.
Prema njegovim riječima, lutkarski teatar ima posebnu magiju i moć koja se izražava radnjom, a ne pričom i riječima. On je istakao da je lutka element savremene umjetnosti, kao i produkt umjetnosti, oživljena i produhovljena materija.
Mitrić je naveo da “lutkar stvara likove, a scenografija mu formira imaginarni prostor”.
On je u izjavi rekao da je u obraćanju na ovom eminentnom skupu naglasio da svaka umjetnost, pa i lutkarska svoju poetiku nalazi u tradicionalnom, da je stvarana na nivou savremenog umjetničkog izraza i istraživanjima u oblasti teatra.
– Ta asocijativnost i refleksija savremene teme ne nalazi se u tradicionalnim teatarskim trupama u Kini, Japanu, Indiji i Indoneziji, ali zadivljuje njihova potpuna predanost profesiji i vrhunska animacija. Tradicionalni teatar je opstao i treba ga sačuvati i njegovati u svim državama, jer je to duh jednog naroda i njegov put ka umjetnosti – naglašava direktor “Lut festa”.
On je dodao da pojedini analitičari smatraju da posebno mjesto u razvoju lutkarstva zauzima Daleki istok, odakle potiču mnoge vrste lutaka koje i danas srećemo u lutkarskim pozorištima.
Govoreći o lutkarstvu u Evropi, kaže Mitrić, može se reći da su antičke lutke rođene u hramovima, a srednjovjekovne u crkvama, nakon čega vrlo brzo gube vjersko obilježje i postaju narodni junaci koji su čuvali jezik i kulturu svojih zemalja te se borile za potlačene i tražile pravdu.
– Svaka država ima svog tradicionalnog lutkarskog junaka. Kineski predstavnik tih lutaka bio je lutak po imenu Kvo, a sve predstave su praćene tradicionalnom muzikom plesom. Srpski tradicionalni lutak je Todor, a predstave su se izvodile na vašarima pod nazivom ‘Kuku Todore’ i bile su namijenjene zreloj publici – naveo je Mitrić u svom izlaganju.
On je ukazao na činjenicu da istorija pozorišta lutaka pokazuje da su lutkarske predstave namijenjene djeci poznate tek od kraja 19. vijeka, a ideja o njihovoj širokoj primijenjenosti postala je popularna tek u drugoj polovini 20. vijeka.
Prema njegovim riječima, lutkarski teatar je internacionalna umjetnost koja je danas najviše zastupljena među scenskim umjetnostima i koja je dala poseban doprinos u međunarodnim razmjenama i kontaktima.
– Lutkarska umjetnost ima tu moć da svojom fleksibilnošću, izražajnim sredstvima, slikom, znakom, metaforom i simbolom, jezikom razumljivim na svim merdijanima postane sredstvom razumijevanja među ljudima. Dokle doseže kultura jednog naroda – do tog prostora se osjeća i duh tog naroda, živi sa njim i oplemenjuje ga -zaključio je Mitrić.
On je rekao Srni da je, u svojstvu organizatora 20. Međunarodnog festivala profesionalnih lutkarskih pozorišta za djecu “Lut fest 2019”, koji će biti održan u Istočnom Sarajevu od 13. do 17. maja naredne godine, uputio poziv lutkarskom pozorištu iz Kine da otvori ovaj jubilarni festival.
Mitrić učestvuje u radu 2. Foruma o umjetničkoj saradnji Kine i zemalja centrale i istočne Evrope koji se od 10. do 15. juna održava u Čengduu, u kineskoj provinciji Sečuan.
Jedna od članica ovog foruma je i BiH, a kao predstavnik iz Republike Srpske, odnosno Ministarstva prosvjete i kulture, Mitrić ima čast da prezentuje umjetnost sa ovih prostora.
Forum organizuju Ministarstvo kulture Kine i Pokrajinske Narodne Vlade Sečuan u Čengduu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu