Iako su odlaskom SDA u opoziciju mnogi pretpostavljali da će doći do drastičnog zaokreta u spoljnoj politici, odnosno da će SDP-ovac Denis Bećirović na pozicije ambasadora koje predlažu Bošnjaci postaviti ljude koji će zaista predstavljati BiH, a ne samo jedan njen dio, u javnost je “procurio” spisak Bećirovićevih budućih ambasadora, koji, suštinski, ne predstavlja nikakav otklon od načina na koji su bošnjačke diplomate u ranijem periodu predstavljali BiH u inostranstvu.
Tako je, na primjer, novi bošnjački član Predsjedništva BiH na poziciju ambasadora ove zemlje u Indiji predložio starog, provjerenog kadra svih prethodnih bošnjačkih vlasti, Harisa Hrlu, koji već duže od decenije mijenja ambasadorske destinacije kao čarape, a u svakoj zemlji u kojoj je “predstavljao” BiH bio je vinovnik makar jednog skandala.
Divjakov advokat
Ambasador Hrle, inače bivši zet odlazeće ministarke spoljnih poslova BiH Bisere Turković, još prije 12 godina dospio je u žižu javnosti zbog toga što je, kao tadašnji ambasador BiH u Beču, odbio da se odazove pozivu austrijske Fondacije “Kultur kontakt” da prisustvuje zajedničkoj izložbi slika kulturnih centara iz Banjaluke i Sarajeva. U obrazloženju za nedolazak Hrle je naveo da u BiH “postoji samo jedan kulturni centar – onaj u Sarajevu”?!
U vrijeme kad se ratni general tzv. Armije RBiH Jovan Divjak nalazio pod istragom zbog zločina u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, Hrle je više izigravao Divjakovog portparola i advokata nego diplomatskog predstavnika BiH u Austriji.
Pažnju javnosti privukao je i u junu 2018. godine, kad je kao ambasador BiH u Vašingtonu, bez bilo kakvih konsultacija s Ministarstvom spoljnih poslova BiH, promovisao mobilnu aplikaciju “Pravopis bosanskog jezika” u kojoj su se koristile i latinica i ćirilica, što je izazvalo žestok revolt Srba jer su zloupotrijebljeni srpski jezik i pismo.
Među ambasadorima koji su se našli na spisku Denisa Bećirovića nalazi se još jedan bivši kadar Harisa Silajdžića i Stranke za BiH, Damir Arnaut, koji se nakon promjene partijskog dresa obreo u Našoj stranci. Iza njegove diplomatske karijere ostalo je to što je za vrijeme svog ambasadorovanja u Australiji, prije desetak godina, kao prvi zahtjev ispostavio kupovinu novog službenog automobila, namještaja i mikrotalasnih peći, jer, kako je to obrazlagao, “produktivnost radnika bila bi znatno povećana ako bi bili u mogućnosti da podgrijavaju hranu koju donesu na posao”.
Za mnoge je predstavljalo iznenađenje i to što je Bećirović “iz naftalina” za ambasadora BiH pri UN izvukao Zlatka Lagumdžiju, bivšeg lidera SDP i bivšeg ministra spoljnih poslova BiH, što je juče izazvalo oštre reakcije i iz samog SDP, odakle je poručeno da je ovaj prijedlog prošao bez bilo kakvih prethodnih konsultacija sa stranačkim vrhom.
Za ambasadora BiH u Belgiji Bećirović je predložio novinara Erola Avdovića, koji je u svojim reportažama iz Njujorka i Vašingtona uglavnom iznosio lične ostrašćene stavove protiv Republike Srpske i njenih političkih lidera, a u decembru 2021. Avdović je otvoreno pozivao na vraćanje tzv. Ustava Republike BiH iz ratnih vremena, odnosno ukidanja Republike Srpske i stvaranje “građanske države”.
Povratak Silajdžićevih kadrova
Saša Čekrlija, savjetnik ministra spoljnih poslova BiH u mandatu bivšeg ministra Igora Crnatka, za Srpskainfo tvrdi da BiH, inače, uživa veoma loš imidž kad je spoljna politika u pitanju.
– Prva ocjena koja se može dati nakon uvida u prijedloge bošnjačkog člana Predsjedništva za imenovanja ambasadora jeste da svi imaju ozbiljno diplomatsko iskustvo, većina njih već su bili ambasadori u više mandata, dok manji dio dolazi iz Ministarstva inostranih poslova. Posebnu pažnju privlači prijedlog da pri Misiji BiH u UN u Njujorku šef misije bude Zlatko Lagumdžija, koji ima ogromno diplomatsko iskustvo i veoma snažne lične veze sa velikim brojem svjetskih zvaničnika i diplomata, pa možemo očekivati snažne inicijative i različite deklaracije koje će Republici Srpskoj zadavati glavobolje, jer vjerujem da će on zastupati isključivo Bećirovićeve stavove, odnosno nastavak prakse koju je provodio aktuelni šef Misije BiH u Njujorku, Sven Alkalaj – kaže Čekrlija.
On ističe da je neobično i to što Bećirović nije želio da čeka na imenovanje novog ministra spoljnih poslova.
– Ako se sjetimo da je ovo Bećirovićeva druga značajna aktivnost, a da je prva bila posjeta sjedištu NATO, gdje se sastao s generalnim sekretarom alijanse, jasno se može prepoznati koji kurs će držati budući ambasadori iz reda bošnjačkog naroda. Već dugo ambasadori samostalno odlučuju o pitanjima o kojima Predsjedništvo BiH nema zajednički stav što nam je nanijelo mnogo štete u prethodnom periodu. Osim toga, značajan dio predloženih imena su osobe iz ere Harisa Silajdžića i oni sigurno neće oklijevati da rade u interesu naroda kojem pripadaju – ocjenjuje Čekrlija.
Navodi da sada dolazi do izražaja i to što BiH nema usvojen Zakon o spoljnoj politici, koji bi, prema njegovim riječima, ovakvoj samovolji pojedinaca stao u kraj i vratio nadležnost odlučivanja u Predsjedništvo BiH.
– Sad ostaje pitanje ko će biti predloženi ambasadori od strane srpskog člana Predsjedništva i koliko će biti kompetentni ljudi koji će u ime Srba predstavljati BiH u svijetu – ističe Čekrlija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu