Na godišnjem okupljanju Američkog udruženja za napredak u nauci pokrenuto je ovo pitanje, a Fahim Husein, stručnjak za tehnološku politiku sa Univerziteta u Arizoni, upozorava da su “digitalni posmrtni ostaci” često previđaju kao problem.
Kompanije koje stoje iza popularnih društvenih mreža imaju procedure za komemoraciju ili brisanje korisničkog naloga preminule osobe.
Ali, umrli korisnici možda nisu unaprijed definisali svoje namjere o tome šta žele da se dogode sa profilima nakon njihove smrti, a legalne procedure variraju od države do države.
U nekim dijelovima SAD, poput savezne države Vašington, vlasti odluku i odgovornost za te podatke daju povjerenicima umjesto prijateljima ili bližoj rodbini.
Ponekad se na potvrdu za takvog povjerenika čeka i do 60 dana nakon smrti korisnika.
Husein smatra da takav sistem ostavlja i previše prostora za posmrtne manipulacije.
Na primjer, neko s pristupom korisničkom nalogu ili mejlu pokojnika to može da iskoristi za vlastitu korist.
Odnosno da iskoristi pokojnikovu onlajn prisutnost i njegovu smrt za vlastite potrebe.
Zamislite da neko koristi vaš nalog na društvenim mrežama kako bi se aktivno pretvarao kao da ste živi, te tako počeo da prikuplja podatke – upozoravaju stručnjaci.
Tako lažiran profil možda bi mogao da ima nove ponude za posao i slične stvari. Mnoge stvari ne zahtijevaju fizičku prisutnost za obavljanje onlajn poslova.
– Ukratko, moglo bi se dogoditi da lažni `ja` tako živim srećno na vjeki vjekov -zaključuje Husein, a prenosi portal Gik vajer.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu