Na čelo banjalučke Advokatske komore, ili preciznije Zbora advokata Banjaluka, Kremenović je imenovan prije više od godinu dana, pa je prošlo dovoljno vremena da provjerimo da li su u ovoj pravnoj oblasti učinjeni određeni pomaci. Poseban dio posvetili smo nedavnom ubistvu beogradskog advokata Dragoslava Miše Ognjanovića.
Kako ocjenjujete dosadašnji rad banjalučke Advokatske komore, Zbora advokata i kakvi su planovi za budućnost?
Kao predsjednik Zbora advokata Banjaluka izuzetno sam zadovoljan dosadašnjim radom Komore. Međutim, smatram da svaki rad, ne samo rad advokatske komore, uvijek može i treba bolje. Naravno, trudimo se da sva pitanja od važnosti za rad same advokatske komore i svih advokata rješavamo u što kraćim rokovima. Komunikacija sa kolegama advokatima i institucijama je kontinuirana, te sve nove ideje i prijedloge iznosimo na organe Komore i o njima raspravljamo. Zaista smatram da je u proteklom periodu došlo do značajnih pozitivnih pomaka u radu komore u cjelosti, kao i Zbora Banjaluka, kao dijela te cjeline. U pogledu drugog dijela pitanja, kakvi su planovi za budućnost Advokatske komore, to je prije svega unapređenje advokatske djelatnosti i poboljšanje njenog rada, a posebno uticajem na zakonodavne aktivnosti u dijelu koji se odnosi na advokatsku profesiju.
Kakva je saradnja među advokatima uopšte, te kakvu im pomoć Komora pruža?
Saradnja između advokata je izuzetno dobra na čitavoj teritoriji Republike Srpske, te u tom pogledu nemamo nikakvih problema. Posebno bih istakao da se prije svega radi o kolegama koji su uvijek spremni za pomoć jedni drugima, a za tu pomoć je uvijek spremna i advokatska komora da je pruži. U narednom periodu treba uložiti dodatne napore na razvoju i jačanju solidarnosti advokata, i to podići na najviši nivo kako bismo odolili izazovima, kojih će svakako biti. Takođe, Skupština Advokatske komore RS je prije više od 15 godine donijela Pravilnik o radu Fonda za solidarnu pomoć advokata Advokatske komore Republike Srpske, koji je ove godine izmjenjen tako da je isti poboljšan i u koji su uvedene novine. One, između ostalog, olakšavaju rad ženama advokatima prilikom trudničkog odnosno porodiljskog odsustva, a određeno je i koja lica imaju pravo na materijalnu pomoć i koji su kriterijumi za dodjelu te pomoći, te koji organi rješavaju zahtjeve za dodjelu materijalne pomoći.
Da li su tačne informacije da su zahvaljujući nakaradnim zakonskim propisima notari i drugi preuzeli veliki dio posla advokatima?
Ne bih ih nazvao nakaradnim zakonskim propisima. Zakoni su takvi kakvi jesu i mi smo ih dužni poštovati i primjenjivati. Međutim, nesporna je činjenica da su se od vremena uvođenja notarijata i donošenja Zakona o notarima mnoge stvari promijenile na gore u odnosu na advokaturu. Naime, mnoge poslove koje smo obavljali, prvenstveno sačinjavanje ugovora za promet nepokretnosti, ugovore o doživotnom izdržavanju, ugovore iz oblasti založnog prava, ostavinske postupke i slično, više ne možemo da radimo. Mislim da su u tom smislu izgubili i građani i advokati, jer su građani dobili do deset puta skuplju uslugu, a advokati su ostali bez posla.
Bitno je napomenuti da je svakim danom na teritoriji Republike Srpske sve više advokata, a posebno na teritoriji Banjaluke. Posao je sve teži kako zbog smanjene privredne aktivnosti uopšte, te činjenice da pojedini advokati ne uspijevaju zaraditi ni prosječnu platu, a pomenuto oduzimanje “nadležnosti” advokatima i prenošenje iste u nadležnost institucija. Da me ne shvatite pogrešno, advokati nemaju ništa protiv notara. Naprotiv, smatramo da treba da se zajedno borimo za zaštitu svojih prava, ali ne nauštrb jedni drugih. Sve se to može svesti u razumne zakonodavne okvire koristeći iskustva iz uporednog zakonodavstva, posebno uzimajući u obzir rješenja u Srbiji, Hrvatskoj, Austriji i drugim zemljama u okruženju i Evropi.
Kakva je saradnja na relaciji Advokatska komora – Ministarstvo pravde RS?
Saradnja advokatske komore sa Ministarstvom pravde RS je izuzetno dobra, unapređena je komunikacija, kordinacija i sama saradnja između advokatske komore i Ministarstva pravde RS, posebno sa ministrom Antonom Kasipovićem i pomoćnicima, gdje smo u tom smislu održali niz sastanaka i aktivnosti. Tako smo, između ostalog, bili aktivno uključeni i u javnu raspravu povodom usvajanja Zakona o pravobranilaštvu Republike Srpske i uspjeli spriječiti da advokati izgube još jednu nadležnost – mogućnost da zastupaju javna preduzeća, što je bilo predviđeno da se prenese u nadležnost Pravobranilaštvu. Učestvovali smo i u izradi izmjena i dopuna Zakona o izvršnom postupku, te Zakona o sudskim taksama, a što ne bi bilo moguće da sa ministarstvom nemamo jedan partnerski i korektan odnos, koji je, slobodno mogu reći, na najvišem nivou, jer partnerstvo nije samo uslovljavanje i isticanje zahtjeva, već razumijevanje, koje nije izostalo u konkretnom slučaju.
Da li je posao advokata jedan od opasnijih, obzirom na nedavno ubistvo advokata u Beogradu? Kakav je stav Advokatske komore prema ovom zločinu?
Naravno da jeste, a u prilog tome gorovori nažalost i nedavno ubistvo Dragoslava – Miše Ognjanovića, advokata iz Beograda, koje upravo predstavlja dokaz koliko je opasno bavljenje advokaturom kao profesionalnom djelatnošću. Advokatska djelatnost podrazumijeva svakodnevno suočavanje sa raznim rizicima i izazovima, gdje obavljanje advokatske djelatnosti podrazumijeva zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda i obezbjeđenje funkcionisanja pravde. Napad na advokata predstavlja napad ne samo na pravosuđe, a koje bez advokata ne može funkcionisati. Članovi Advokatske komore Republike Srpske ocijenili su da je ubistvo beogradskog advokata Dragoslava Ognjanovića udar na cjelokupno pravosuđe i vladavinu prava, kako u Srbiji tako u cijelom regionu, te smo podržali kolege u Srbiji u zahtjevima da se ovaj slučaj što prije riješi, kao i da se advokatima pruži krivično-pravna zaštita koja se pruža sudijama i tužiocima. Nastojanja advokata da u obavljanju svoje djelatnosti doprinesu vladavini prava predstavlja ozbiljan rizik. U tom smislu je potrebno raditi na izmjeni zakona kako bi advokati uživali zaštitu kao i ostali subjekti pravosudnog sistema. Moram napomenuti da smo i mi imali sličnih slučajeva napada na advokate u Republici Srpskoj, a jedan od njih je napad na advokata Miru Vučinić u Trebinju, kojoj je zapaljen automobil.
Predstavnik ste mlađe generacije advokata, ali ste učili od najboljih. Smatrate li da je reformom pravosuđa u BiH napravljen pozitivan pomak naprijed ili unazad?
Jeste, slobodno mogu reći da sam advokatsku praksu, kao početnik, učio od pokojnog advokata dr Miroslava Mikeša, kao jednog od najboljih, doajena banjalučke advokature, čije će ime ostati upisano u temeljima advokature Republike Srpske. Advokat Mikeš je sigurno odredio moj profesionalni život i karijeru, a bez njega bi sve to izgledalo drugačije. Ne bi bilo korektno a da ne kažem da smo bili izuzetno dobri prijatelji, nakon što sam počeo sa svojom privatnom praksom, te da mi je pomagao i u podizanju vlastite kancelarije, što svakako mogu samo veliki ljudi kakav je on bio. U odnosu na drugo pitanje moram reći da je organizacija pravosuđa u BiH izrazito složena i teško je dati odgovor kako se odrazila reforma pravosuđa. Malo je bilo rješenja da bi ih mogli nazvati pozitivnim, ali lično smatram da je reforma pravosuđa bila sakaćenje pravnog sistema, a što je praksa u posljednjih 15 godina i pokazala. Trebaće još dosta vremena proći dok situacija ne bude na boljem nivou. Međutim, nije dovoljna jedino reforma pravosuđa, potrebno je sveukupno uređenje državnog sistema, a bojim se da se oni koji su za to odgovorni nisu makli od početne tačke. Kada govorimo o reformi, to opet treba posmatrati u smislu izmjene zakona. U odnosu na subjekte koji vrše sudsku vlast, moram vam reći iz ličnog iskustva, da je većina tih ljudi na najvišem profesionalnom, etičkom i ljudskom nivou, ali da u svim institucijama imate loše kadrove, pa toga nije pošteđeno ni pravosuđe. U poređenju sa vršiocima izvršne i zakonodavne vlasti, smatram da su u većini sudije i tužioci na mnogo višem, kao što sam već rekao, profesionalnom, etičkom i ljudskom nivou.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu