Kroz angažman u instituciji, u kojoj je zaposlena već 16 godina, aktivno radi na očuvanju, zaštiti i promociji kulturnog nasljeđa RS i Banjaluke, a do sada je priredila 15 autorskih izložbi koje su na najvišem nivou promovisale istoriju, tradiciju i kulturu Srpske.
Povodom otvaranja Predstavništva RS u Sankt Peterburgu, 9. maja, u Muzeju Hljeba biće predstavljena moja izložba „Zmijanjski vez – svjetsko nematerijalno nasljeđe“, a ista postavka biće priređena i u Moskvi od 8. juna do 29. jula u Muzejskom kompleksu Kolomenskoj. Gostovanje izložbe u navedenom muzeju predstavlja rezultat saradnje Muzeja RS i Predstavništva RS u Moskvi. Povodom gostovanja izložbe u Moskvi biće odštampan katalog Zmijanjskog veza sa ruskim i engleskim prevodom kao i monografija „Zmijanjski vez – svjetsko nematerijalno nasljeđe“ – priča Đukanović.
Nakon Rusije, dodaje ona, izložbu „Zmijanjski vez – svetsko nematerijalno nasleđe“, moći će da pogledaju i posetioci Muzeja Vojvodine u Novom Sadu polovinom septembra .
– Ovo gostovanje rezultat je potpisanog protokola o saradnji između Muzeja RS i Muzeja Vojvodine. Na kraju godine izložba putuje i u Muzej Istočne Hercegovine u Trebinje – dodaje Đukanović.
Nakon upisa Zmijanjskog veza na UNESK- ovu listu nematerijalnog nasljeđa čovječnastva, kaže da joj se svakodnevno javljaju pojedinici, ljudi koji rade u okviru različitih nevaladnih organizacija, a koji imaju želju da se upoznaju sa kulturnim nasljeđem RS i da ga predstave na moderan način.
– Već sada razmišljam o projektima koje ću, nadam se, realizovati naredne godine. Neki od njih imaju kontekst zaštite i promocije Zmijanjskog veza, ali ima i nekih novih i zanimljivih projekata u oblastima promocije materijalne i nematerijalne kulturne baštine RS – rekla je Đukanović.
Njene izložbe poput „Zmijanjski vez – svjetsko nematerijalno nasljeđe“, „Nakit kroz vijekove“, „Libade – haljetak ženske gradske hrišćanske nošnje s kraja 19 – 20. veka“, „Pregače iz Zbirke tekstila Etnološkog odjeljenja Muzeja RS“, „Košulje – kolekcija ženskih košulja s kraja 19. i početak 20. vijeka“ i druge, na najbolji način su prikazale način odjevanja i ukrašavanja žena u Gradu Banjaluci.
Sve njene dosadašnje izložbe zapažene su na domaćem i međunarodnom nivou.
Đukanović je povodom Dana Grada Banjaluke organizovala tri autorske izložbe: „Libade – haljetak ženske gradske hrišćanske nošnje” 2006, „Kolekcija košulja iz Zbirke tekstila Muzeja RS”, 2012. godine i „Kićenje – simbol i spona između ruralnog i urbanog kostima” 2016. godine u Muzeju RS.
Povodom tradiconalne manifestacije „Kočićev zbor” prošle godine organizovala je izložbu „Tragovi”, autora Sanje Bajić i radionicu Zmijanjskog veza.
Ostale aktivnosti
Pored izložbene djelatnosti kojom je na najbolji način predstavljala Banjaluku, Danijela Đukanović je objavila 19 stručnih i naučnih radova, a takođe učestvovala i na 12 domaćih i međunarodnih skupova, te na ovaj način doprinjela u promovisanju istorije, tradicije i kulture Banjaluke. Pored stručnog i naučnog rada u Muzeju RS, ona učestvuje i u stručnoj pomoći nevladinim organizacijama. Njen najznačajniji projekat je proces nominacije 2013. godine i upisa Zmijanjskog veza na UNESKO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva 2014. godine. U ovom projektu Đukanović je učestvovala kao stručni rukovodilac.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu