Iz resornog ministarstva su napomenuli da kulturno nasljeđe predstavlja riznicu svih materijalnih i nematerijalnih dobara, baštineći sve vrijednost od kulture, istorije, vjerovanja, umjetnosti, načina gradnje, oblikovanja prostora i okruženja, do običaja, simbola i tradicije.
– Spomenici i spomeničke cjeline su sastavni dio životnog okruženja, te svojim bogatstvom i raznolikošću njeguju identitet, čuvaju blago generacija koje su ih stvarale i ostavile u nasljedstvo – rečeno je u ovom ministarstvu.
Iz Ministarstva ističu značaj 18. aprila, Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina, jer se obilježavanjem ovog datuma kulturna baština stavlja u fokus razmišljanja i djelovanja s ciljem njenog očuvanja.
Iz resornog ministarstva napominju da je Unesko 1972. godine donio jednu od najznačajnijih konvencija – Konvenciju o svjetskom kulturnom i prirodnom nasljeđu, upravo promjenom svijesti o značaju i vrijednostima kulturnog nasljeđa s ciljem očuvanja spomenika, spomeničkih cjelina i prirodnog nasljeđa.
– Osnovna poruka Konvencije je da postoji kulturno nasljeđe koje svojim značenjem i vrijednostima prevazilazi granice zemlje u kojoj se to dobro nalazi i čije bi oštećenje ili gubitak predstavljalo gubitak za cijelo čovječanstvo – rekli su u Ministarstvu.
Identifikovanjem nasljeđa, dodali su, u kategoriju Svjetsko nasljeđe od značaja za čovječanstvo stvara se zajednička svijest o potrebi preduzimanja svih mjera konzervacije i očuvanja nasljeđa za buduće generacije.
Ministarstvo prosvjete i kulture Srpske sa svojim institucijama ima kontinuiranu saradnju sa Uneskom, Antena kancelarijom Uneska u BiH i Komisijom BiH za saradnju sa Uneskom, znajući koliki značaj imaju kulturno nasljeđe, spomenici i spomeničke cjeline u potrebi praćenja i prihvatanja izazova, trendova i mogućnosti da očuvanje i promocija nasljeđa budu pokretači povezivanja i razvoja na globalnom nivou.
Danas se na Uneskovoj listi svjetske baštine nalazi dio kulturnog nasljeđa iz Republike Srpske, kao što su Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, koji je pod zaštitom Uneska od 2007. godine kao remek-djelo mostogradnje, sagrađen od 1571. do 1577. godine po želji i naredbi Mehmed-paše Sokolovića, a prema nacrtima neimara Sinana.
Na Listu svjetske baštine 2016. godine nominovani su i stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici, zajedničkim naporima četiri zemlje sa prostora bivše Jugoslavije.
Nekropole stećaka iz Republike Srpske su Kalufi u Krekovima u Nevesinju, Borak u selu Burati u Rogatici, zatim Gvozno i Čengića Bara u Kalinoviku, Grebnice u selu Baljci u opštini Bileća, kao i Luburića polje na Sokocu, Potkuk u Bitunji u Berkovićima, te Bečani, Šekovići i Mramor u Vrbici u Foči.
Iz Ministarstva su napomenuli da ima i izuzetno značajnog kulturnog nasljeđa koje je pod zaštitom države i njega predstavljaju stari gradovi, tvrđave, mostovi, manastiri, crkve, arheološki lokaliteti, etnološko nasljeđe, muzejska građa i drugo.
Među najznačajnije spomenike i spomeničke cjeline ubrajaju se manastir Gomionica sa crkvom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice iz 15. vijeka smješten u živopisnom predjelu podno visoravni Zmijanje, zapadno od Banjaluke, zatim manastir Lovnica sa crkvom posvećenom svetom Georgiju, smješten u Donjem Birču u blizini Šekovića koji potiče s kraja 15. i početka 16. vijeka.
Tu su i manastir Ozren koji se nalazi na istoimenoj planini u oblasti Usore, na pola puta između Tuzle i Doboja, manastir Papraća iz 15. vijeka, smješten jugozapadno od Zvornika, na putu koji preko Šekovića vodi za Vlasenicu, manastir Dobrun iz prve decenije 14. vijeka sa crkvom posvećenom Blagovijestima smješten u istoimenom selu u opštini Višegrad.
Među najznačajnijim spomenicima kulture su i manastir Zavala iz 15. vijeka smješten u Hercegovini, na rubu Popovog polja, podvučen i usječen pod stijenu, te manastir Tvrdoš posvećen Uspenju Presvete Bogorodice i podignut na stijenama mjesta Tvrdoš, kraj desne obale rijeke Trebišnjice, četiri kilometra zapadno od Trebinja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu