Pa krenimo redom.
Radost za čobane i ovnove
Sveti apostol i jevanđelist Luka, ranohrišćanski svetac porijeklom iz Antiohije u Siriji, zaštitnik je ljekara, hirurga, umjetnika, zlatara, mesara, izrađivača stakla i čipke, ali i neoženjenih muškaraca. Dakle, trebalo bi naročito da mu se mole bolesnici i momci, ali Lučindan je, na neki način, i praznik čobana, a uz to su vezana brojna narodna vjerovanja.
U Srbiji na ovaj dan čobani opasuju torove koncem, kako vukovi ne bi davili stoku, jer se zbog izreke “Ide Luka, evo vuka” vjeruje da dolazi prava zima i da će vukovi uskoro početi da izlaze iz šume.
U Bosni je ovo radosni dan za čobane, koji na Lučindan ne rade, nego prave veliko veselje, jedu cicvaru i puštaju ovnove da se pare sa ovcama.
Za ovaj običaj je vezano i vjerovanje, koje se oslanja na narodnu meteorologiju, a koje predskazuje kakva će biti zima. Sve nam je to objasnio banjalučki meteorolog-veteran Nebojša Kuštrinović.
Kad čobani, na Lučindan, puste ovnove na ovce, ako ovce “ne daju na sebe”, zima će biti oštra i hladna, ako lako pristaju na ljubav, to je dobar znak, jer predskazuje blagu zimu – kaže Kuštro.
Objašnjava da je ova “erotika u službi meteorologije” samo dokaz da životinje nepogrešivo slijede svoj prirodni instikt.
– Ako ovce slute da će zima biti oštra i teška, odbijaju da se pare, kako se ne bi jagnjile po velikoj hladnoći, koju jaganjci ne mogu da prežive. Jednostavno, materinski instinkt – kaže Kuštro.
Praznik pod zabranom u RS
Prije dvije godine svjedočili smo kontroverznoj odluci ministarstva prosvjete RS, koje je, na inicijativu organizacije Srbsko sabranje “Baštionik”, zabranilo obilježavanje Noći vještica u vrtićima i školama RS. Obrazloženje je bilo da ovaj praznik nije u skladu s našom tradicijom, čak i da je “satanistički”.
Kako zabrana nikad nije zvanično ukinuta, može se smatrati da je i danas Noć vještica nepoželjna u RS, bar u zvaničnom obrazovnom sistemu. To, međutim, ne sprečava tržne centre da prodaju kostime i maske za ovu “manifestaciju”, čak i da to oglašavaju na velikim bilbordima po Banjaluci.
Noć vještica se, tradicionalno, obilježava u SAD, Kanadi i još nekim anglofonim zemljama, tako što se djeca 31. oktobra naveče maskiraju i u izdubljene bundeve stavljaju svijeće, pa prepadaju jedni druge i traže slatkiše.
Priredbe sa ovakvim sadržajima su, na časovima engleskog jezika, ranije priređivane u školama i vrtićima RS, kako bi djeci nastava bila interesantnija. Od 2017. takve su dječje priredbe u “ilegali”.
Ko štedi, a ko je u kreditu do grla
Svjetski dan štednje i uopšte priča o štednji, mnogim građanima Srpske i BiH, koji su zaduženi do grla, zvuči prilično nadrealistički. Ipak, prema podacima Centralne banke BiH, građani u Bosni i Hercegovini su proške godine uštedjeli više od milijardu maraka, pa ukupna štednja stanovništva iznosi oko 12,8 milijardi maraka.
Očigledno, neko štedi, a neko krpi kraj s krajem.
Ipak, pitanje je kako građani nemaju od čega da štede, a kad uzmu kredit, onda imaju – i za ratu i za kamatu.
Uz ovu temu za razmišljanje evo i kratkog podsjećanja o porijeklu dana štednje.
Svjetki dan štednje je ustanovljen u znak sjećanja na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan na taj dan 1924. u Milanu. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova, tražeći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Štedioničari su zaključili da je “štednja preko potrebna za razvoj čovječanstva”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu