Društvo

DAN KAD JE SRUŠEN STARI MOST Skokom po jakoj kiši i BEZ APLAUZA obilježena tužna godišnjica

Dan kad je srušen Stari most bez sumnje je najtužniji u dugoj istoriji Mostara. Danas, 26. godina poslije istim ritualom, bez obzira na jaku kišu, obilježen je dan koji se nikad nije trebao ni desiti.

DAN KAD JE SRUŠEN STARI MOST Skokom po jakoj kiši i BEZ APLAUZA obilježena tužna godišnjica
FOTO: R.D./KLIX/RAS SRBIJA

Oko 10.16 začula se sirena s kule, skakač je skočio skok bez aplauza. Čast da skoči na obilježavanju najtužnije mostarske godišnjice pripala je skakaču Jasminu Kresi. Skočio je po nevremenu i jakoj kiši.

To je naš posao, skali bi i da padaju ćuskije. Ovo je bio skok i za sve poginule borce. Ništa ovo nije radosno, ovo mi je najteži skok, a ujedno i najradosniji. Pomješane su emocije – rekao je hrabri skakač.

Saša Oručević iz Kluba skakača u vodu Mostari kaže kako je ovo najtužniji dan u istoriji Mostara jer je tada srušen simbol Mostara koji je bio i simbol ljubavi i suživota.

– To su neke vrijednosti koji se ljudi u zadnje vrijeme odriču. Mi uradimo ono što možemo i tako već godinama, decenijama. Skok bez aplauza u 10.16 kao naša poruka da se to nikad i nigdje više ne ponovi – naveo je Orušević.

Ramiz Tiro, jedan od onih Mostaraca koji najbolje pamti 1993. godinu, sjeća se da je vijest o rušenju Starog mosta čuo u logoru Heliodrom.

– Dva tenka su stalno pucala iz tog pravca, a nama su se prevrtali prazni stomaci, nismo mogli ništa učiniti. Na današnji dan je pao naš najdraži dio mladosti. Iako smo bili umorni i gladni, plakali smo kao da nam je umro neko najmiliji. Koji dan kasnije kao logoraš radeći na brdu Hum gledao sam ruševinu mosta i bilo mi je još teže – kaže Ramiz Tiro.

Ovogodišnjoj manifestaciji obilježavanja rušenja Starog mosta pridružili su se učenici, roditelji, profesori i direktori osnovnih i srednjih škola te brojni građani Mostara. Stari most u Mostaru srušen je granatiranjem jedinica HVO 9. novembra 1993. godine. Izgrađen je između 1557. i 1566. kao majstorsko djelo mimara Hajrudina. Nakon obnove 2004. godine uvršten je na listu Svjetske kulturne baštine UNESCO.

(Klix)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu