Imajuću u vidu ulogu i važnost funkcionisanja Komisije za državnu imovinu, te potencijalne posljedice njenog nefunkcionisanja, smatramo da Savjet ministara BiH treba hitno uspostaviti funkciju iste, piše u izvještaju o finansijskoj reviziji Generalnog sekretarijata Savjeta Ministara BiH za 2019. godinu.
Naime, jedan od razloga zašto Generalni sekretarijat prošle godine nije potrošio sav odobreni budžet je i u tome što je ostalo 100.000 KM namijenjenih za naknade za ugovorene usluge članova Komisije za državnu imovinu, koja ne radi.
Zapetljana priča o tome koja imovina pripada BiH, a koja entitetima i nižim nivoima vlasti, počela je još 2005, kada je tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun nametnuo Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH.
To je značilo da je zabranjen bilo kakav prenos vlasništva nad imovinom koja je sukcesijom pripala BiH, odnosno one imovine na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SR BiH do 31. decembra 1991. godine, a koja se na dan donošenja ovog zakona smatra vlasništvom ili posjedom BiH ili javne organizacije ili organa BiH i bilo koje administrativne jedinice BiH.
Komisija
Odlukom Savjeta ministara BiH formirana je Komisija za državnu imovinu s nadležnostima da utvrdi kriterijume za utvrđivanje državne imovine i njenu raspodjelu između BiH, entiteta i Brčko Distrikta, da donese propise o upravljanju tom imovinom, kao i da predloži zakon o pravima vlasništva i upravljanja državnom imovinom.
Ali, sve što je ta komisija uspjela da dogovori jeste da povremeno izuzme od zabrane raspolaganja neku imovinu, na prijedlog zainteresovane strane, uz saglasnost OHR. Primjera radi, u julu 2016. komisija je skinula zabranu raspolaganja sa sedam nepokretnosti, između ostalih i sa kasarne „Luka Vukalović“ u korist Trebinja, te sa zemljišta u Tesliću na kome je tada bilo izgrađeno 800 kuća. Član te komisije iz RS bio je Nikola Kovačević iz Ministarstva pravde RS.
Ustavni sud BiH
Prije nekoliko godina sve je stalo, zahvaljujući opet OHR.
– Komisija ni tokom 2019. godine nije imala aktivnosti, jer je, prema prezentovanim informacijama, nalogom Visokog predstavnika za BiH zahtijevano od Komisije da se do daljnjeg uzdrži od odlučivanja o zahtjevima za izuzimanje od zabrane raspolaganja državnom imovinom – utvrdila je Kancelarija za reviziju institucija BiH.
I dok komisija ne radi, a u BiH nema volje da se donese zakon o državnoj imovini, politička koplja na temu imovine u posljednje vrijeme lome se na drugim terenima. Ustavni sud BiH je 7. februara odlučio u korist bošnjačkih i hrvatskih delegata u Vijeću naroda RS da se svo poljoprivredno zemljište u Srpskoj smatra imovinom BiH, a ne entiteta, kako je to krajem 2019. izglasala Narodna skupština.
Takva odluka dovela je do nove političke krize kada je NSRS obavezala srpske predstavnike u Sarajevu da ne učestvuju u donošenju nikakvih odluka, sve dok strane sudije ne odu iz Ustavnog suda BiH.
Ta prašina tek što se slegla, a Bošnjaci su zatražili od istog suda da ocjeni ustavnost Zakon o stvarnim pravima RS u dijelu koji se odnosi na brisanje svojine nad gradskim građevinskim zemljištem i upis na građane i RS. Bošnjaci i ovaj put smatraju da je vlasnik te imovine isključivo BiH, a Ustavni sud BiH je ponovo u teškoj poziciji.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu