Ova nesvakidašnja situacija dosta je zainteresovala i navela na razmišljanje, pa je ekipa Telegrafa upitala stručnjaka da li je zaista moguće zaboraviti maternji jezik dok smo u tuđini.
Na pomenutom viralnom snimku koji je mnoge i nasmijao, poznata glumica kaže kako se izvinjava ako je možda razvila akcenat, te da je prijatelji već ismijavaju zbog toga, dok je u toku razgovora više puta upitala novinara sa kojim je radila intervju da joj pomogne da se prisjeti pojedinih srpskih riječi, koje je, očigledno zaboravila.
– Kažu mi da sam dobila taj katastrofa američki akcenat, ali ja mislim da će to da se vrati. Na primer, ako bih ostala ovdje mjesec dana, to bi se vjerovatno sve vratilo – objasnila je tom prilikom glumica koja je i sama svjesna da joj maternji jezik više i nije toliko maternji, dok u nastavku videa muku mučila da se sjeti kako se na srpskom kaže “prodaja”, što je, čini se, posebno iznerviralo korisnike društvenih mreža, pa ni njihovi komentari nisu izostali.
– Prije 20 godina sam se preselio sa Zvezdare na Voždovac i još imam stari akcenat sa Konjarnika (kod okretnice)”, “Kako se kaže Sales? Zemljo otvori se…”, “Ja zivim vec 30 godina i ne pricam ovako. Interesantno”, samo su neki od šaljiviha, ali i revoltiranih komentara koji ne prestaju da se nižu ispod pomenutog video snimka.
“Postoje ekstremni slučajevi kada je moguće zaboraviti jezik”
O tome da li je zaista moguće zaboraviti maternji jezik u tuđini za Telegraf.rs je govorio srpski lingvista Pavle Ćosić te objasnio da zapravo postoje ekstremni slučajevi u kojima se i to može dogoditi.
– U suštini, maternji jezik koji smo usvojili do neke petnaeste godine ne možemo zaboraviti, osim u nekim ekstremnim slučajevima, a da li ćemo preuzeti strani akcenat i s teškoćom se sjećati nekih riječi zavisi od mnogo faktora.
Najprije, koliko se tamo u inostranstvu susrećemo sa svojim jezikom, da li smo tamo otišli sami ili sa porodicom, koliko smo skloni usvajanju stranog jezika i na koji način. Na primjer, setimo se Milana Panića. On je u Ameriku otišao sa 24 godine i tamo postao uspješan biznismen i farmaceut. Nakon tridesetak godina se vratio u Srbiju da obavlja funkciju predsjednika Vlade.
Svi smo čuli njegov američki akcenat i brljanje oko gramatike, ali čim je mogao da obavlja tu funkciju, nije zaboravio jezik – objašnjava lingvista Ćosić i ističe kako su neki od načina na koje možemo da negujemo svoj maternji jezik dok smo u inostranstvu, a u današnje vrijeme, razgovor sa našim ljudima, kao i praćenje digitalnih medija na srpskom jeziku.
Lingvista Ćosić ovom prilikom se osvrnuo i na srpsku glumicu Ivanu Jovanović koja je i napravila pometnju među sugrađanima činjenicom da maternji jezik u tuđini, čini se , uopšte nije njegovala, te objasnio šta se u tom slučaju, smatra, zapravo dogodilo.
– Ta talentovana djevojka je očigledno dobro znala engleski jezik i prije odlaska u Ameriku i nije se mnogo družila s našim ljudima. Kao što je i sama izjavila, vratio bi joj se naš akcenat i leksika već poslije mjesec dana. Ne znam nikoga da je otišao u Ameriku s porodicom i da mu se bilo šta slično dogodilo i posle 50 godina, jer oni među sobom razgovaraju i na taj način neguju jezik, akcenat, pa čak i dijalekat – zaključio je lingvista Pavle Ćosić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu