Ruski predsjednik to je dao do znanja dok je bio na bini sa čelnikom Kazahstana Kasimom Žomartom Tokajevim, koji je u petak tokom panel diskusije u okviru ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu rekao da ne priznaje dva proruska separatistička regiona u ukrajinskom Donbasu.
Te “kvazidržave”, kako ih je nazvao, nema ni namjeru da prizna jer bi to onda značilo da bi, kada bi se svakom dalo pravo na otcjepljenje, danas na svijetu bilo 500-600 država, a to bi svakako bio, kako je rekao, haos.
“Istorijska Rusija”
Putin je mirno sjedio, a onda je, nedugo nakon Tokajevljeve izjave, u odgovoru na nepovezano pitanje, rekao da je Sovjetski Savez, u čijem je sastavu bio i današnji Kazahstan, pokrivao identičnu teritoriju koji je pokrivala i “istorijska Rusija”.
– Šta je Sovjetski Savez? Istorijska Rusija – istakao je Putin i nastavio da hvali Kazahstan kao “bratsku naciju”.
Ali, potom je uputio slabo prikrivenu prijetnju.
– Ista stvar je mogla da se dogodi sa Ukrajinom, apsolutno, ali oni nisu htjeli da nam budu saveznici – rekao je.
“Tokajev je ponizio Putina”
Jedan analitičar iz Nur-Sultana, glavnog grada Kazahstana koji se nekad zvao Astana, ocijenio je da je Tokajev “ponizio Putina pred njegovim pristalicama” kao i da Putinovu prijetnju smatra realnom.
– Dao mu je do znanja da bi Kazahstan mogao da bude sljedeći ruski plijen – istakao je.
– On kaže da, ako smo dobre komšije, to je u redu. Ali, ako ne budeš na liniji i kreneš prozapadno, možemo da osvojimo tvoju zemlju jer je naša – rekao je drugi kazahstanski komentator.
Maksimilijan Hes sa Instituta za istraživanje spoljne politike u Filadelfiji ističe da je Tokajev posebno ranjiv jer se u januaru oslanjao na Putinovu podršku kako bi porazio rivale u borbi za vlast u Kazahstanu. Tada je Putin u Kazahstan poslao i vojsku da odbrani Tokajevljev režim koji se zaljuljao usljed nasilnih protesta nakon drastičnog poskupljenja autogasa.
– Ovo je jasna prijetnja. Tokajev nema domaće uporište moći i od januara zna da zavisi od Putina – komentirao je Hess.
Ostali kazahstanski analitičari bili su nešto skeptičniji, ukazujući da bi se Tokajev suprotstavio Putinu zbog Ukrajine samo da je bilo vrijedno rizika i da je ruska invazija na Kazahstan malo vjerovatna.
– Kazahstan je već čvrsto ukorijenjen u ruskoj sferi uticaja. Putin ne treba ponovno da nameće granice SSSR kako bi ga kontrolisao -rekao je kazahstanski politički analitičar Dimaš Alhanov.
Međutim, gledano sa sjevera zemlje, invazija ne djeluje kao apstraktan koncept.
– To je veoma stvaran strah i Rusiji bi bilo lako kad bi se upustila u to – rekao je Viktor, vlasnik prodavnice u Oralu, gradu od oko 300.000 ljudi koji je 75 kilometara udaljen od granice s Rusijom.
– Stavovi ljudi sada su jači i ne razgovaraju jedni s drugima. Ruska propaganda je sada tako jaka. Rusi su ovdje mislima i srcem preko granice, sa Putinom – dodao je on, odnoseći se na činjenicu da je u njegovu gradu trećina stanovnika ruskog porijekla.
Ivica Ruskog carstva
Velike zgrade koje se nižu uz glavnu ulicu u Oralu podsjetnik su da je nekada tu bila ivica ruskog carstva. Otprilike trećina stanovništva su Rusi, što je uobičajeno za gradove u sjevernom Kazahstanu, iako većinu zemlje čine etnički Kazahstanci.
Kazahstan je zemlja bogata mineralima, a mnoga ležišta metala i retkih ruda nalaze se na sjeveru zemlje. Jedan od najvećih naftnih i gasnih projekata “Karačaganak” – u kojem je deoničar “Šel” – nalazi se u blizini Orala, piše Jutarnji list.
Kazahstanska vojska je siromašna i ne može da se mjeri sa ruskom čak ni u oslabljenom stanju, a Rusija im svako malo zaprijeti. Tako je Putinov šef diplomatije Sergej Lavrov u maju optužio Kazahstan da na svojoj teritoriji dopušta Amerikancima da grade biolaboratorije koji mogu da se iskoriste za razvijanje naoružanja. Takve su optužbe do tada bile učestale na račun država prema kojima je Moskva neprijateljski nastrojena, kao što su Ukrajina i Gruzija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu