Sistem nasljeđivanja je, naime, potpuno drugačiji za one koji nisu u “zvaničnom” braku, ali trenutno se radi na tome da se predloženim izmjenama Zakona o penzijskom osiguranju vanbračne zajednice u oku zakona izjednače sa bračnima.
Zapravo, ne radi se o principu, već o suštinskoj potrebi da se obezbjedi egzistencija i sigurnost osobe čiji je partner preminuo, a za sada je ta mogućnost uskraćena na osnovu, faktički, tehnikalija jednog nepotpisanog dokumenta.
O čemu se zapravo radi, objasnile su Katarina Golubović, predsjednica Komiteta pravnika za ljudska prava (Jukom), i Jovanka Zečević, advokatica kancelarije Fila, gostujući u jutarnjem programu TV Prva.
Problem nasljeđivanja imovine
– Dođu klijenti koji kažu: “Mi smo u vanbračnoj zajednici, to je sve isto, mi ćemo da se prijavimo u ostavinskom postupku.” To je prvi momentat kad budu u šoku jer im saopštite da oni nemaju pravo, da uopšte nisu nasljednik. Vanbračni drug nije nasljednik, što je veliki problem – kaže Zečevićeva komentarišući to što je vanbračna zajednica jednaka bračnoj u Porodičnom zakonu, ali ne i u praksi.
– Do sada, vanbračni partner, dokazao ili ne dokazao da je postojala vanbračna zajednica, nikako nije imao pravo na porodičnu penziju. Druga je stvar Zakon o nasleđivanju, gdje vanbračni drug uopšte nije prepoznat kao zakonski nasljednik. Vanbračni partneri su rješavali tu situaciju testamentom. To je bio najčešći način na koji su se regulisali odnosi, i na koji je vanbračni drug dolazio do nekog svog udjela u toj imovini. Ukoliko nije bilo testamenta, dolazimo u situaciju da se izdvaja dio imovine sa kojom je on učestvovao u toku te vanbračne zajednice. Nije prepoznat vanbračni drug kao nasljednik – objašnjava i Golubović.
Ukoliko je u pitanju situacija u kojoj je jedan partner preminuo, u ostavinskom procesu vanbračni partner nema ništa po automatizmu, već mora da pokrene tužbu da bi dokazao da su u zajednici za života zajedno sticali.
To je nepravda i zakon o nasljeđivanju mora da se mijenja, a ovaj Prijedlog izmjena Zakona je dobar korak ka tome, smatraju advokatice.
Porodična penzija
Imajući u vidu da je i porodična penzija nešto što nije regulisano za one koji su u vanbračnoj zajednici, sada se Prijedlog izmena Zakona bavi i tim pitanjem.
Tri godine zajedničkog života ili zajedničko dijete uslovi su po kojima vanbračni partner može ostvariti porodičnu penziju.
Inače, prema Prijedlogu, pravo na porodičnu penziju vanbračni partner moći će da ostvari i nakon prestanka vanbračne zajednice ako je sudskom presudom utvrđeno pravo na izdržavanje.
Katarina Golubović objašnjava da ovakvu mogućnost već imaju bračni partneri, a da vanbračni moraju da dokazuju da su u vanbračnoj zajednici, u vanparničnom postupku. Sud će biti nadležan da utvrdi da je zajednica postojala unazad minimum tri godine, ali potrebni su i drugi uslovi. Uslov za porodičnu penziju inače je, i u slučaju bračnih drugova, da primalac penzije navrši 53 godine, ili 45 u slučaju da postoji zajedničko dijete, koje je maloljetno ili se i dalje redovno školuje.
Iznenadna smrt
Problem su situacije u kojima nastupi iznenadna smrt, dodaje Zečevićeva.
– Ima, nažalost, mnogo mladih ljudi koji iznenada preminu i onda ste u problemu sa tim partnerom koji je ostao, a godinama je sa njim živio. Nema ugovor o doživotnom (izdržavanju), nema testament, nema ništa čime bi se zaštitio – kaže ona.
Primorani da dokazuju da su u zajednici
Kako bi ostvarili neko od prava, recimo da naslijede imovinu partnera sa kojim su godinama živjeli, članovi vanbračnih zajednica moraju da prođu i kroj jedan maltene ponižavajuć proces – oni na sudu moraju da dokažu da su uopšte i bili u zajednici.
Po iskustvu advokatice Jovanke Zečević, to se radi prilaganjem fotografija koje ilustruju protok vremena provedenog u zajednici, a zatim su tu zajednički računi, prijava prebivališta. Ukoliko ne postoje materijalni dokazi, pozivaju se svjedoci: obično oko troje troje, četvoro komšija ili prijatelja.
Govorilo se i o povodima zbog kojih se ljudi odlučuju da ostanu u vanbračnoj zajednici, odnosno da “ne potpisuju nikakav papir”. Naime, za neke je u pitanju tekovina modernog vremena, ne osjećaju obavezu da ozvaniče vezu na tradicionalan način, a ima i onih kojima je vanbračna zajednica olakšica ka ostvarivanju nekih prava, ukoliko se “vode” kao samohrani roditelji. Nekad se događa i da, zbog dugih postupaka, osoba nije uspela da se razvede i da je tokom procesa razvoda započela drugu emotivnu vezu, koja preraste u vanbračnu zajednicu.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, navode na TV Prva, neće se oglašavati dok ne otpočne skupštinska rasprava povodom Prijedloga izmjena ovog zakona. A kada se može očekivati da bi te izmjene mogle stupiti na snagu?
Prije svega je potrebno da Narodna skupština usvoji Prijedlog, a od trenutka usvajanja do primjene zakona može da prođe nekoliko mjeseci.
Zdravstveno osiguranje
Za razliku od drugih situacija u kojima je član vanbračne zajednice diskriminisan u ostvarenju određenih prava u odnosu na one koji su sklopili bračnu zajednicu, zdravstveno osiguranje je jedna svijetla tačka.
– Zakon je uredio da vanbračni partner može da bude osigurano lice preko svog vanbračnog partnera. Postoji izjava koja se u nadležnom zdravstevnom centru popuni, pod materijalnom i krivičnom odgovornošću, i onda može – zaključila je Golubovićeva.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu