Zapadni saveznici strahuju da će ruski predsjednik Vladimir Putin, koji se sve više suočava sa porazima na bojnom polju ali i udarcima na sopstvenom terenu od čega je najjače odzvonio onaj na Krimskom mostu, eskalirati, a još više da će eskalirati nuklearno.
Uspešna kontraofanziva Ukrajine, koja je i dalje u zamahu na istoku i jugu, ali i sve glasnije kritike ruskih “jastrebova” poput Jevgenija Prigožina i Ramzana Kadiorava – primorale su Putina da mobiliše stotine hiljada novih vojnika, proglasi aneksiju četiri okupirane ukrajinske oblasti i zazvecka nuklearnim oružjem. Ne blefiram – rekao je Putin u septembru.
Rusija gubi kontrolu
Ali, Kremlj ne djeluje ubeđen da njegova vojska može da zadrži ukrajinsku kontraofanzivu uoči zime, nakon što su njegovi zvaničnici instalirani u okupiranom Hersonu pozvali na evakuaciju – iako se ne služeći tim izrazom. Šef proruske regionalne administracije Vladimir Saldo zatražio je u četvrtak od Moskve da primi porodice iz regiona Herson koje žele da “zaštite sebe” od onog što je opisao kao stalno ukrajinsko granatiranje, prenosi Blic.
Britansko Ministarstvo odbrane je u svojoj procjeni situacije u četvrtak reklo da priprema za evakuaciju nekih civila može značiti da Rusi predviđaju da bi se borbe mogle proširiti na sam grad Herson, jedini regionalni centar koji je Moskva kontrolisala od početka rata.
Zapadni vojni analitičari ukazuju da ovaj potez ukazuje na rastuću zabrinutost Rusije u vezi njene sposobnosti da drži kontrolu nad Hersonom, svega nekoliko nedelja nakon aneksije a u pozadini uspeha ukrajinske kontraofanzive ovog mjeseca – najvećeg napretka na jugu otkako je Rusija zauzela područje još na početku invazije.
Kako Rusija gubi kontrolu, Putinu gori pod nogama. On se u Ukrajini više ne bori samo za sfere uticaja i sopstveni prestiž već i goli opstanak. Ako izgubi rat u susjednoj zemlji, moraće da strahuje i za svoju vlast, što trenutnu situaciju čini veoma opasnom. Američki predsjednik Džo Bajden čak ju je uporedio sa nuklearnom konfrontacijom između SAD i SSSR-a na Кubi prije 60 godina. Nismo se suočili sa mogućim armagedonom od Кenedija i kubanske raketne krize – rekao je on, šaljući do sada najjasniji signal o tome koliko ozbiljno američka vlada shvata prijetnju nuklearnom eskalacijom.
Većina zapadnih političara i zvaničnika smatra da su Putinove nuklearne pretnje ipak “blef”. Do sada, prema izvorima iz njemačke vlade, ruski predsjednik nije pratio svoje riječi akcijom, kao što je postavljanje bojevih glava na rakete. Ali, da li će to ostati tako? Da li je Putin, kako je to sročio “Blumberg”, “dovoljno lud da želi nuklearni armagedon”? Zapanjen sam činjenicom da je većina odraslih zaboravila da Putin komanduje arsenalom koji može da izbriše SAD sa mape – rekao je u intervjuu za “Blumberg” povodom 60 godišnjice kubanske krize stručnjak za spoljnu politiku Grejem Elison.
Raketna kriza na Kubi trajala je svega 13 – ali napetih dana – od 16-29. oktobra 1962, kad se okončala kompromisom. Elison, koji je za vrijeme administracije Bila Klintona pomogao u pregovorima o uklanjanju nulkearnog oružja iz bivših sovjetskih država uključujući Ukrajinu, istakao je da je davnih šezdesetih nuklearna kriza djelovala neriješivo do posljednje minute.
“Magični koktel”
Tadašnji predsednik SAD Džon Kenedi i njegovi ključni savjetnici su dvanaestog dana kriza udarili o zid. Uveče je Kenedi zaključio da su svi iscrpljeni i da treba da jedu i da se vrate za sat vremena. Tek tada je, u posljednjem trenutku, Kenedi izašao sa svojim “magičnim koktelom” koji je imao tri sastojka. Prvi je bio javni sporazum u kojem bi SAD obećale da neće izvršiti invaziju na Kubu ako se projektili povuku. Drugi je bio privatni ultimatum, što je istorijski veoma neobično, kojim je Rusima rekao: Ako ne objavite povlačenje projektila za 24-48 sati, djelovaćemo. Treći sastojak je bio tajni zaslađivač, da će američki projektili “Jupiter” u Turskoj nestati šest mjeseci kasnije ako se ruski projektili povuku – navodi Elison, koji se smatra “dekanom osnivačem” Škole o vladi Džon Kenedi na Harvardu.
Pitanje koje se danas otvara, međutim, je da li postoji “magični koktel” za Putina i da li bi ga on “popio”. Očigledno, Bajdenova administracija je razmišljala o izlazima (iz situacije). Ako u nekom trenutku u budućnosti bude moguće pronaći izlaz, ne bi bilo iznenađujuće da je dogovor uključio nešto što nije javno, kao u slučaju (kubanske) raketne krize – ističe Elison.
“Šanse za eskalaciju 3:1”
On je rekao da je Putin “pomalo u zabludi”, ali da je veoma promišljen i racionalan, taktičan prije nego strateški. Složio se sa riječima direktora CIA Vilijamom Bernsom, koji je ranije ukazao da je ovo rat koji Putin ne može da izgubi.
Centralna analitička tačka je ovo: Ako je Putin primoran da bira između ponižavajućeg poraza i eskalacije nivoa destrukcije, onda dajem šanse 3:1 da će izabrati potonje – istakao je.
Bloomberg: Macron says France would not respond with nuclear weapons if Russia used nuclear weapons in Ukraine or region. https://t.co/NUdcFmmxRU
👀 That may be true but should he really say that? #RussiaUkraineWar pic.twitter.com/uAhfoGgX8C
— Hans Kristensen (@nukestrat) October 13, 2022
Kako idemo gore ljestvicom destrukcije, na početku dolazi bombardovanje infrastrukture, što Putin sada radi kao odgovor na bombardovanje Krimskog mosta. Sljedeće na redu je bombardovanje civilnih populacija, od čega se do sada uveliko uzdržavao. Da je želio da ubije hiljade ljudi u Kijevu raketama i bombama, mogao je – a možda ćemo to vidjeti uskoro. Dalje je tu hemijsko oružje, ne treba zaboraviti da su Rusi bili saučesnici u njihovoj upotrebi sa Bašarom al Asadom u Siriji. Konačno, tu je nuklearno oružje, taktički nuklearni udar, u vezi kojeg je Putin bio veoma eksplicitan. Ukrajina nije egzistencijalna za Rusiju, ali svakako jeste za Putina – naveo je Elison.
“Vjerovatnoća nuklearnog odgovora SAD skoro nula”
U slučaju da dođe do ovog posljednjeg i najgoreg, reakcija SAD i NATO zavisila bi od karaktera napada. Putin bi mogao da samo sprovede demonstrativni napad. Mogao bi da napadne vojnu metu u Ukrajini. Mogao bi da napadne Kijev, da ga pogodi bombom u stilu Hirošime. Treba se sjetiti da je u Hirošimi na kraju umrlo oko 140.000 ljudi. Kako je to nedavno rekao nacionalni bezbjednosni savjetnik Džejk Salivan, (u tom slučaju) posljedice po Rusiju bi bile “katastrofalne” – istakao je Elison, dodajući da je siguran da Bajdenova administracija ima “poduži meni”.
Ali, kako je ukazao, vjerovatnoća da će SAD reagovati nuklearnim odgovorom je “veoma, veoma mala”. Skoro nula. Bajden je jasno naznačio da razumije šta je nuklearni rat i da SAD neće voditi nuklearni rat zbog Ukrajine. Stoga možete da zamislite opcije na vojnoj agenda, uklanjanje nekih određenih meta. I mnogo, mnogo više u smislu ekonomskih sankcija, činjenje svega što je moguće da se uključe Kina i Indija, skoro kao ekonomski karantin Rusije – zaključio je.
“Ne brini za radioaktivnost”
Elison je ispričao jednu zgodu kad ga je prošle nedelje lider jedne od velikih američkih tehnoloških kompanija upitao “da li su ove nuklearne stvari ozbiljne”. Odgovorio sam mu: “Da, apsolutno. Smrtno ozbiljne. Rekao je: “Ako sam razumio, problem je što ako Putin izvede nuklearni udar, onda bi bio taj oblak radijacije koji bi mogao da dopre do dijelova Evrope u koje nekad idem. Ili, kako sam čitao, mogao bi da se vrati nazad u Rusiju. Odvratio sam mu: “Da te podsjetim, ako nuklearna bomba eksplodira a ti si u ciljanoj zoni, nestaćeš prije nego što čuješ eksploziju. Stoga ne brini za radioaktivnost. To nije problem” – naveo je Elison.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu