Satler je ocijenio šta to očekuje BiH u narednom periodu, a dotakao se i ulaganja EU u BiH, ali i odluke Kristijana Šmita, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, da iskoristi bonske ovlasti i uvede izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.
– Šta znači zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s BiH? Zeleno svjetlo Evropskog savjeta za otvaranje pregovora o pristupanju s BiH bilo je velika prekretnica za ovu državu. Jednako važno je da je to bio trenutak jedinstva. Pridruživanje EU je zajednički cilj građana i građanki širom BiH. Zeleno svjetlo za pregovore o pridruživanju dato je nakon jednog perioda tokom kojeg su državne institucije kroz dijalog i pregovore uspjele usvojiti ključne reforme. Kao što sam rekao u svojoj videoporuci nakon odluke Evropskog savjeta: „Mi vjerujemo u ovu zemlju. Mi smo prijatelji, mi smo partneri. I bićemo zajedno u Evropskoj uniji!” Međutim, da bi taj cilj postao stvarnost, donosioci odluka u BiH treba da nastave raditi na ostvarivanju rezultata. Pokazali su da su moguća kompromisna rješenja koja donose koristi svima. Zapravo, činjenica da 27 država članica EU uspijeva naći zajednička rješenja uprkos svojim različitostima i ujediniti se oko ključnih odluka trebala bi ovoj državi dati inspiraciju – rekao je Satler.
Šmitova odluka
Satler je komentarisao odluku Šmita o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
– Naš stav o korištenju izvršnih ovlaštenja Šmita je dobro poznat. Smatramo to krajnjom mjerom koju treba koristiti isključivo kod nepopravljivih nezakonitih radnji. Bilo je još vremena da domaće vlasti usaglase izmjene i dopune Izbornog zakona. Lideri koalicije na državnom nivou su se obavezali da će pravovremeno usaglasiti lokalno rješenje koje će se implementirati prije oktobarskih opštinskih izbora. Po tom pitanju je postignut napredak i vjerujemo da je postojala šansa za usaglašavanje domaćih aktera prije raspisivanja izbora. Svakako, koalicija na državnom nivou je pokazala sposobnost za kompromis, pa i u vezi sa složenim pitanjima kao što je Zakon o sprečavanju sukoba interesa – rekao je Satler.
Satler smatra da su neprihvatljive prijetnje rukovodstva Republike Srpske ustavnom poretku BiH, uključujući izbore u Republici Srpskoj u vlastitoj režiji, suprotno Izbornom zakonu BiH.
– Ipak, nakon odluke Šmita smo bili jasni da očekujemo od svih aktera da se ponašaju odgovorno i pokažu suzdržanost u narednom periodu. Neprihvatljive su prijetnje rukovodstva Republike Srpske ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, uključujući izbore u Republici Srpskoj u vlastitoj režiji, suprotno Izbornom zakonu BiH – rekao je Satler.
Satler je govoreći o pristupnim pregovorima BiH s EU, ocijenio da uz dogovor, a ne eskalacije, dolaze i rezultati.
– Zeleno svjetlo za pristupne pregovore je pokazalo da kroz dijalog, a ne kroz eskalacije, dolaze i rezultati. EU je otvorila vrata članstvu, a mi ostajemo u potpunosti opredijeljeni pružanju podrške BiH na njenom evropskom putu, uključujući postojeću finansijsku pomoć kao što su IPA fondovi, ali i nove instrumente poput Plana rasta. Domaći politički lideri ne smiju propustiti ovu priliku – rekao je Satler.
Milijarde evra
Satler je otkrio koliko je okvirno EU ulažila u BiH.
– EU je u značajnoj mjeri najveći ulagač, partner i pružalac pomoći BiH. Kada se uključe i bilateralna ulaganja država članica EU, ta cifra se još više povećava. Samo u bespovratnim sredstvima, EU je u posljednjoj deceniji uložila više od dvije milijarde evra. Kada se uzme u obzir da je BDP BiH malo veći od 20 milijardi evra, postaju jasne razmjere podrške EU. Bespovratna sredstva EU su, takođe, omogućila stotine miliona evra povoljnih kredita; samo za izgradnju Koridora 5C oni iznose oko 1.5 milijardi evra. No, ove brojke su samo dio priče. Na EU se ne bi trebalo gledati samo kao na donatora. Podrška EU je zapravo ulaganje u budućnost u kojoj na cijelom kontinentu vladaju mir i stabilnost. Na kraju krajeva, EU je osnovana kao mirovni projekt, a veliki iznosi koje države širom Evrope primaju iz budžeta EU su sredstvo koje to podupire – rekao je Satler.
Satler je ocijenio da li će BiH imati pristup nekim novim fondovima, odnosno može li povlačiti nova finansijska sredstva, obzirom na otvaranje pregovora s EU.
– Već dugo godina sredstva koja se dodjeljuju partnerima EU na zapadnom Balkanu, putem IPA fondova naprimjer, ne zavise o pregovaračkom statusu s EU. Evropska perspektiva zemalja zapadnog Balkana potvrđena je dosta puta i sve se one tretiraju kao moguće buduće države članice, sa svim što se time podrazumijeva u smislu finansijske pomoći. Osim toga, prošlost je pokazala da otvaranje pregovora privlači dodatna strana direktna ulaganja u zemlju, te jača povjerenje u njene institucije – rekao je Satler.
Plaćanje u evrima
Satler je govorio i o mogućnosti da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u evrima.
– Ono predstavlja atraktivnu „poslovnu kartu“ za zemlju. Sve zemlje u regiji su povećale stope svog ekonomskog rasta nakon otvaranja pregovora o pridruživanju. Štaviše, EU traži načine kako integrisati zemlje zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU i donijeti im mnoge prednosti članstva u EU, čak i prije nego što se pridruže EU. Ovo je jedno od temeljnih načela Plana rasta za zapadni Balkan – koji je za BiH predvidio dodjelu više od milijardu evra. Voljeli bismo, naprimjer, da BiH pristupi Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA), što bi dramatično smanjilo troškove prekograničnih ekonomskih transakcija za pojedince i preduzeća. Takođe, planiramo proširiti takozvane zelene trake na granicama EU kako bi se koristila tehnologija i saradnja između carine i službenika za provođenje zakona da bi se robi omogućio brži i lakši prelaz granica. Osim toga, EU planira proširiti pokrivenost signalom Wi-Fi na zapadnom Balkanu kako bi pomogla regiji da iskoristi digitalizaciju i tehnologije budućnosti. Kao što je izjavio francuski ministar vanjskih poslova Robert Šuman u svom poznatom govoru 9. maja 1950. godine, koji će na kraju dovesti do stvaranja EU: „Evropa neće biti stvorena odjednom ili prema jednom planu. Biće izgrađena kroz konkretna postignuća koja prvo stvaraju defakto solidarnost” – rekao je Satler.
Konkretni naredni koraci
– Što se tiče konkretnih narednih koraka, sljedeća faza je usvajanje pregovaračkog okvira. Evropski savjet je jasno naveo korake koji su potrebni za to – ispunjavanje osam koraka koje je Komisija istakla u oktobru 2022. godine, koji obuhvataju reforme kao što su usvajanje zakona o sudovima i sveobuhvatnog Zakona o VSTS. Prije međuvladine konferencije koja označava početak pregovora o pridruživanju BiH će, takođe, morati imenovati glavnog pregovarača. To je neko ko mora biti izabran konsenzusom i ko vodi tim nestranačkih stručnjaka. Pregovori o pridruživanju će zahtijevati od države da se dogovori o zajedničkim internim stavovima i da se izjašnjava jedinstveno. BiH će, takođe, morati uspostaviti svoju pregovaračku strukturu, pregovarački mandat i okvir. Naime, država mora usvojiti odluke o: koordinaciji između izvršnih vlasti, ulozi Parlamentarne skupštine BiH, uključivanju vanjskih stručnjaka, civilnom društvu i poslovnoj zajednici, kao i svojoj strategiji transparentnosti i komunikacije. Naredni koraci zahtijevaće angažman i predan rad, ali ih je, uz političku volju, moguće ostvariti – otvoreno je rekao Satler.
Nastavak podrške
Satler je istakao da Koridor 5C nije samo cesta već način za povezivanje ljudi i poslovnih aktivnosti širom BiH i regije i izgradnju čvrstih veza, piše Avaz.
– Ulaganja u obrazovanje, naročito u popularne programe kao što je Erasmus+, omogućuje mladima da prelaze granice i šire svoje vidike. Podrška EU poslovanju i preduzetništvu pomaže izgradnji veza s jedinstvenim tržištem EU koje donose prosperitet i mogućnosti. Kultura i umjetnost su značajni faktori ujedinjavanja, a sredstva za pomoć umjetnicima i sektoru kulture podstiču nove načine razmišljanja i toleranciju. I tako dalje. Kako BiH nastavlja napredovati na svom evropskom putu, ova podrška će se nastaviti – poručio je Satler.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu