Navode da u takvim uslovima na ulicu ne treba izlaziti bez flašice sa vodom, šešira i sunčanih naočara. Treba nositi samo široku pamučnu odjeću svijetlih boja.
Visoka temperatura, kako navode, posebno je rizična za oboljele od hronične opstruktivne bolesti pluća i astme, jer može doći do otežanog disanja, bronhospazma i pojave nadražajnog kašlja.
Za ljetnjih vrelina trpi i kardiovaskularno zdravlje.
– Dehidratacija može pospješiti zgrušavanje krvi i pojavu tromboze lokalno. Često se javljaju otoci potkoljenica zbog zaostajanja tečnosti u donjim dijelovima tijela – navode doktori banjalučkog Doma zdravlja.
Kada je organizam izložen ekstremno visokoj vanjskoj temperaturi, ljekari ističu da dolazi do naglog prekomjernog povećanja temperature tijela što dalje dovodi do toplotnog udara.
-Organizam tada ne uspijeva znojenjem održati normalnu temperaturu tijela – kažu ljekari.
Oni dodaju da su simptomi koji upućuju na toplotni udar porast tjelesne temperature preko 39 stepeni, crvena, vruća i suva koža, bez znakova znojenja, ubrzan puls, ubrzano i plitko disanje.
Doktori kažu da se može javiti glavobolja, mučnina i povraćanje, te da osoba može biti uznemirena, zbunjena, te da može doći i do gubitka svijesti.
Toplotni udar
Kada se posumnja na toplotni udar, osobu treba smjestiti u prostoriju koja je klimatizovana, a ako to nije moguće, treba je premjestiti u hlad i odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Dok se čeka stručna pomoć, doktori navode da je potrebno što prije sniziti temperaturu tijela – poželjno ispod 38 stepeni.
– Osobu treba osloboditi od viška odjeće, rashlađivati je lepezom ili nečim drugim. Nakvasiti majicu ili ručnik hladnom vodom i stavljati obloge, poželjno je i tuširanje mlakom vodom. Davati dosta tečnosti, vode ili voćnih sokova -savjetuju doktori.
Oni ističu da se ne preporučuju gazirana pića i alkohol, a ako je osoba bez svijesti potrebno je staviti je u bočni položaj.
– Da ne bi došlo do toplotnog udara i drugih neželjenih komplikacija zbog izloženosti visokoj vanjskoj temperaturi potrebno je da građani vode računa o ponašanju u takvim, po organizam rizičnim, vremenskim uslovima. Trebalo bi da se ne izlažu suncu tokom sredine dana. Vanjske poslove i šetnju poželjno je planirati rano ujutru ili uveče – savjetuju doktori.
Navode da se ne treba izlagati suncu u periodu od 10 do 17 časova.Neophodno je piti veće količine tečnosti, vode i voćnih sokova. Ne treba čekati osjećaj žeđi, nego tečnost uzimati na svakih sat do dva, a djeci davati i češće.
Doktori savjetuju da se ne koristi alkohol i gazirana pića, te preporučuju laganiju hranu, sa puno svježeg voća i povrća, kao i da se često rashlađuje tuširanjem ili kupkama u mlakoj vodi.
Nikad ne ostavljajte dijete u autu
Napominju i da izloženost parkiranog automobila suncu u kratkom vremenu dovodi do postizanja veoma visoke temperature u automobilu.
– Kada je vanjska temperatura vazduha visoka, za samo nekoliko minuta, temperatura u parkiranom automobilu može dostići i do 50 stepeni. Djelimično otvoren prozor ili parkiranje automobila u hladovini ne pruža pouzdanu bezbjednost za ostavljanje kućnih ljubimaca u automobilu, a pogotovo ne djece – upozoravaju doktori banjalučkog Doma zdravlja.
Oni naglašavaju da dijete ne treba ostavljati samo nikada u automobilu.
Osim djece, doktori kažu da su u riziku od toplotnog udara starije i zdrave osobe izložene teškom fizičkom radu na visokoj temperaturi, kao što su građevinski radnici i poljoprivrednici, prenosi BL portal.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu