Takvo postupanje može negativno uticati na oboljele od ove bolesti, kao i na njihove staratelje, porodicu, prijatelje i zajednice.
“Ljudi koji nisu oboljeli, ali imaju druge karakteristike ove grupe takođe mogu biti predmet stigme. Aktuelna epidemija bolesti Covid-19 izazvala je društvenu stigmu i diskriminirajuća ponašanja prema pripadnicima određenih etničkih grupa, kao i prema svakome za koga se smatra da je bio u dodiru sa virusom”, navedeno je u Vodiču za sprečavanje društvene stigme, koji su izradili SZO, UNICEF i Crveni krst, a čija su ciljna grupa predstavnici vlasti, medija i lokalnih organizacija koji se bave bolešću uzrokovanom novim virusom korona (Covid-19).
Zašto Covid-19 izaziva toliku stigmatizaciju?
Nivo stigme koja je povezana s Covidom-19 temelji se na tri glavna faktora:
1) to je bolest koja je nova i oko koje postoji još puno nepoznanica;
2) često se plašimo nepoznatog;
3) taj strah je lako povezati sa „drugima“.
Razumljivo je da u javnosti postoje osjećanja konfuzije, tjeskobe i straha. Međutim, ovi faktori nažalost podstiču i štetne stereotipe.
Uticaj stigme
Stigma može narušiti socijalnu koheziju i ima potencijal da izazove društvenu izolaciju grupa, što može doprinijeti razvoju situacije koja pogoduje širenju, a ne suzbijanju virusa. To može dovesti do težih zdravstvenih problema i poteškoća u kontrolisanju epidemije.
Zbog straha od stigme ljudi mogu:
prećutati da su bolesni kako bi izbjegli diskriminaciju
– oklijevati da pravovremeno potraže zdravstvenu zaštitu
– odustati od usvajanja zdravih ponašanja
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu