Ova izjava izazvala je komešanja na političkoj sceni BiH iz razloga što iza nje, kako bi se očekivalo, ne stoje politički lideri Republike Srpske nego Dragan Čović, predsjednik HDZ i predsjedavajući Doma naroda BiH.
Drugo, njegova izjava došla je u trenutku sveopšte bošnjačke i zapadne histerije u BiH o navodnom ogromnom, negativnom ruskom uticaju na BiH, prije svih na Republiku Srpsku i Milorada Dodika.
Uloga Ruske Federacije nezamjenjiva je i temeljna: ona uravnotežuje, stvara ravnotežu snaga u svijetu i ne može se izbjeći u rješavanju bilo kojeg međunarodnog problema. U isto vrijeme BiH, za koju je privilegija imati za partnera Rusku Federaciju, želi proširiti sveobuhvatnu saradnju s Moskvom, uključujući jačanje međuparlamentarne saradnje – rekao je Čović za “Rusku Gazetu” pred nedavnu dvodnevnu zvaničnu posjetu Rusiji gde se sastao sa Valentinom Matvijenko.
Mediji u Federaciji BiH se odmah obrušili na njega, dok su ga iz DF Željka Komšića nazvali „malim Dodikom sa kockastim šalom“.
– Čović je čovjek koji dosta realno sagledava odnose u BiH i samim tim i inostrane odnose. Nema razloga da se ne vjeruje da je to tako što je rekao o Rusiji. S druge strane, Čović ima i praktične razloge, ima veliki interes da se podrži što veća samostalnost i autonomija Hrvata u BiH, a Rusija je jedna od pet zemalja Kontakt grupe koje su učesvovale u donošenju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ona nije igrač koga se ništa ne pita – kaže za Srpskainfo profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja.
Podsjeća da se 2007. nakon Minhenske konferencije desio zaokret u ruskom geopolitičkom i geostrateškom pristupu kada je Vladimir Putin otprilike rekao da Amerikanci ne mogu da budu jedina sila koja širi uticaj u svijetu.
– Činjenica je da je istok Evrope tradicionalno predmet ruskih interesa, to je izlaz na topla mora i to su otprilike one geopolitičke cjeline koje su naklonjene Rusiji, i u smislu pravoslavlja, sveslovenskog elementa i naravno u smislu nekih ekomskih veza, posebno u posljednje vreme kada se govori o BiH koja je neusmjivo interes Rusije. U okviru toga ona je razvila dosta jake veze sa Srpskom – kaže Šolaja.
Međutim, dodaje, činjenica je da su zapadne zemlje s druge strane mnogo direktnije prisutne u BiH, počev od brojnih međunarodnih organizacija, misija do visokog predstavnika.
– U tom smislu je Čović vjerovatno i procijenio da bi rusko angažovanje možda moglo da bude jače, da bi to moglo biti na izvjestan način i korisnije za BiH jer bi na takav način možda animiralo više zainteresovanosti drugih učesnika međunarodnih odnosa za BiH, a moglo bi donijeti i više neposredne koristi. Rusija je danas zemlja koja u svojoj Strategiji spoljne politike ima zalaganje za međunarodno pravo, koja s druge strane ostvaruje nastojanja za što snažnijom ekonomskom saradnjom – zaljučuje Šolaja.
Iako to mnogi u BiH ne žele da priznaju, konkretni podaci o investicijama, vojnom prisustvu, političkom uticaju… govore da zvanična Moskva u BiH i dalje mnogo zaostaje za Zapadom.
Prema podacima Centralne banke BiH, Ruska Federacija nije na vrhu liste najvećih zemalja investitora u BiH, a poznato je da je najveća ruska investicija bila ranija kupovina preduzeća naftne infustrije RS, koja su zapala u krizu nakon havarije u Rafineriji nafte Brod u oktobru 2018.
Za razliku od Ruske, u Sarajevu postoji NATO štab i baza, plus vojna misija EU zvana EUFOR.
Kada je riječ o politikom uticaju Rusije, on se u posljednje vreme najdirektnije ogleda kroz glas ruskog ambasadora u Savjetu za provođenje mira (PIK) gdje se gotovo uvijek usprotivi glasanju ostalih diplomata.
S druga strane, visoki predstavnik međunarodne zajednice, najuticajniji ambasadori, šef Delegacije EU u BiH dolaze iz sfere zapadne politike.
Bivši diplomata BiH Slobodan Šoja kaže da je prijatno iznenađen što bilo koji visokorangirani političar iz BiH daje racionalne izjave.
– Izjavu Dragana Čovića (čiji navijač nisam ni najmanje), supotpisao bih bez razmišljanja jer je i tačna i korisna i dobro je što je izjavu dao jedan nesrpski političar. Ne treba dozvoliti da monopol na istinu ima samo jedan narod! Čovićeva izjava je osnovana, tačna i korisna. Tačna zato što je ruski uticaj u BiH vrlo mali. Kad bi Rusija željela imati veći uticaj u BiH, on bi se lako i brzo osjetio i bolje ga je ne prizivati. Rusija, međutim, nema taj interes. Naša joj zemlja nije toliko zanimljiva kao što mi mi mislimo, pošto volimo sebi dizati rejting. A izjava je jako korisna jer nas udaljava od isključivog političkog ugla gledanja na Rusiju kao što to mi radimo – kaže Šoja za Srpskainfo.
Dodaje da je Rusija zemlje mnogo veće kulture nego što znamo i verujemo i privredno mnogo otvorenija nego što pretpostavljamo.
Zbog toga bi bilo dobro da cijela BiH pametnije i dublje razmisli o privrednoj i kulturnoj saradnji sa Rusijom.
– Kad bi bilo političke volje za to i kad ne bi zapadni uticaj kod nas bio toliko jak, BiH bi sa Rusijom mogla imati nezamislivo bolju i korisniju privrednu i kulturnu saradnju – kaže Šoja.
Zapad sto puta jači
Kako biste ocijenili intenzitet političkog, ekonomskog pa i vojnog uticaja Rusije u BiH u odnosu na Zapad?
Pitanje je odlično zbog samog kraja jer ruski uticaj treba posmatrati isključivo u odnosu na ono što već radi Zapad na istoj teritoriji. Tvrdim da je zapadni uticaj kod nas stotinu puta jači od ruskog i na političkom i na ekonomskom, a pogotovo na vojnom planu. Drugo je pitanje zašto se kod nas u medijima neprestano ponavlja kako je ovdje prisutan samo ruski uticaj. Mislim da sam odgovor na to dao u prethodnoj rečenici! Uzgred, uticaj velikih sila je prirodna i skoro legitimna stvar i on se osjeća na cijeloj planeti i od toga ne treba praviti priču i problem. Niko ne sprječava BiH da radi isto ako hoće i može. Kao što ni mi nemamo pravo sprječavati druge. Za nas je najbolje da gdje možemo ostanemo svoji i da radimo više na sebi jer uticaje velikih sila, bilo kojih, nikad niko nije niti će moći sprečiti – kaže Slobodan Šoja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu