Prema istraživanju britanskog lista “Ekonomist”, BiH je sve bliža totalitarnom režimu zahvaljujući nedostatku demokratije i slabim inicijativama civilnog društva. Ovaj magazin je u svom godišnjem indeksu demokratije u svijetu svrstao BiH na 101. mjesto od 167 zemalja. Naveli su da BiH karakterišu “značajne nepravilnosti u izbornim procesima, koji često nisu ni objektivni ni fer”.
Korupcija je široko rasprostranjena, pravosuđe nije nezavisno, dok su vladavina prava i civilno društvo slabi, a zabilježeni su i česti napadi te pritisci na novinare – navodi ovaj magazin.
Pisanje “Ekonomista” nimalo nije iznenadilo direktora Centra za ljudska prava Dejana Lučka, koji se slaže i sa ocjenom da je civilno društvo u BiH i dalje jako slabo razvijeno.
– Sve se uglavnom svodi na nekoliko organizacija i angažovanih pojedinaca koji se trude da stvari promijene nabolje – ističe Lučka.
Optužbe za izdaju
Dodaje da u BiH postoje građanske inicijative, ali u mnogo manjem obimu nego što bi to trebalo da bude. Kao pozitivan primjer naveo je inicijativu „Rekreativna zona Banjaluka“, koja je postigla mnogo pozitivnih stvari za ovaj grad i pored početnog neblagonaklonog gledanja na nju od strane određenih struja u gradu.
– S druge strane, u javnosti, pogotovo Republike Srpske, stvorila se priča da je sve što je povezano sa nevladinim organizacijama, građanskim inicijativama i akcijama u sklopu civilnog društva, u stvari na jedan korak od izdaje i da je svaka akcija koja se kritički odnosi prema potezima vlasti plaćena iz inostranstva i tako direktno povezana sa rušenjem ustavnog poretka – navodi Lučka.
Dodaje da vlast time direktno, već duži vremenski period, utiče na to da je civilno društvo praktično okuženo velom „stranog plaćeništva“ i petokolonaštva. Sve to, uz standardnu pasivnost koja nas karakteriše, utiče na to da se veliki broj građana jednostavno ne želi aktivirati u takvom okruženju, punom nepovjerenja i straha. Kada su u pitanju tzv. mejnstrim mediji, kako ističe Lučka, građanske inicijative i akcije zasigurno ne dobijaju dovoljno mjesta u njima.
– Međutim, sa pojavom interneta i onlajn medija inicijativama se daje dodatni prostor, tako da mislim da osnovni problem nije u medijima, ukoliko izuzmemo one standardne, koji svakako gube trku sa novim dobom – pojašnjava Lučka.
Sumnjičavost
On ističe da nevladin sektor nema preveliku snagu u BiH i da su građani često sumnjičavi prema njemu.
Lučka kaže da je tome svakako kumovalo i to što je nažalost, u određenom broju slučajeva, jedan broj organizacija samo paravan za izvlačenje novca od donatora, stranih ili domaćih, bez neke konkretne akcije ili djelovanja. Takođe, veliki broj organizacija nije samoodrživo i zavise isključivo od donacija, što im smanjuje dijapazon djelovanja.
– Kada se tu doda i direktno stavljanje etiketa od strane određenih krugova, dolazimo do toga da građani i nemaju previše vjere prema nevladinim organizacijama – navodi Lučka.
Opet, s druge strane, kako ističe on, kada zakažu državni organi, ili neke druge institucije ili organizacije bliske državi, građani se obraćaju nevladinim organizacijama kao posljednjoj šansi za popravljanje situacije u kojoj su se našli. Često se desi da pomoć zatraže čak i oni koji su prvi vršili napade na aktivnosti nevladinog sektora.
– Snaga nevladinog sektora u BiH uporediva je sa snagom demokratije u polutotalitarnim društvima, koja se nazivaju demokratskim – na papiru. U javnosti demokratija postoji, ali u stvarnosti i nema neke naročite snage – zaključuje naš sagovornik.
Osnovani zbog donacija
Slično mišljenje dijeli i Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluke, koji kaže da su u posljednjih par godina sve češće građanske inicijative, ali da to opet nije dovoljno.
– Vidljivi su pomaci u tom pravcu, a pojedine građanske inicijative su čak dale i pozitivne rezultate. Međutim, kada govorimo o nevladinom sektoru tu je malo veći problem jer te organizacije nisu nastajale prirodnim putem. Mnoge NGO su nastale poslije rata i to, prije svega, zbog stranih donacija. Kada pogledamo koliko je novca uloženo u BiH u civilno društvo kroz razne donacije smatram da se trebalo mogo više postići i uraditi – kaže Žolja.
Dodaje da je u BiH vidljivo da klizi ka diktaturi, što samo po sebi pokazuje koliko je slabo civilno društvo u našoj zemlji. Žolja ističe da inicijative i uspjesi NGO nisu dovoljno dobri, te da treba još mnogo raditi na tome.
S druge strane, ističe on, imidž NGO u medijima i uopšte u javnosti je, takođe, jako loš jer su mnogi građani ubijeđeni da nevladin sektor postoji samo zbog ličnog interesa.
– Mnogi čak misle da se preko NGO “pere” novac. Tu, naravno igraju veliku ulogu i optužbe od strane vladajućih struktura da smo uvijek u nekim obojenim revolucijama i da zajedno sa opozicijom dobijamo novac za rušenje države – pojašnjava Žolja.
Korak po korak
Građani staju uz NGO, dodaje, kada su u pitanju inicijative koje se tiču nekog konkretnog problema, tipa zaštite životne sredine, zbog čega bi više trebalo raditi upravo na takvim temama.
– S obzirom na neke naše demokratske potencijale mi definitivno ne možemo da se bavimo nekim velikim, krupnim problemima, već trebamo početi od naše lokalne zajednice i ići korak po korak. Onda ćemo sigurno imati i podršku građana – ističe Žolja.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da građani uz pomoć medija i nevladinih organizacija moraju biti kritičari i korektori vlasti, te pozivati političare na odgovornost, što kod nas često nije slučaj.
– Problem je što pojedinac koji nije politički osviješten ne vidi sebe u ulozi nekoga ko treba stalno da proziva one koje je birao, da traži odgovornost i da ih kažnjava na izborima. To su njihova prava, ali vidimo da to ne vrijedi za našeg građanina – kaže Topićeva.
Dodaje da je civilno društvo bitna karika za izgradnju demokratskog društva, ali da je taj segment društva kod nas jako slabašan, jer su nevladine organizacije etiketirane kao produžena ruka vlasti ili, s druge strane, kao strani plaćenici.
BiH gora od Albanije
Puno bolja situacija sa razvojem demokratije nije ni u zemljama regiona. Prema analizi magazina “Ekonomist”, u najboljoj poziciji je Slovenija, koja je smještena na 36. mjesto, dok je Hrvatska na 60, a Srbija na 63. mjestu.
Od BiH su bolje i Albanija, koja zauzima 76. mjesto, Makedonija je na 78, a Crna Gora na 81. mjestu. Ispod BiH su zemlje poput Čada, Centralnoafričke Republike, Demokratske Republike Kongo, Sirije i Sjeverne Koreje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu