Ipak, ključna stvar koju bi trebalo da donese reforma javne uprave u BiH jeste čišćenje administracije u smislu depolitizacije radnih mjesta, čime bi ubuduće pri zapošljavanju u javnu upravu prednost imala stručnost kadrova, da bi posao dobijali najbolji, a ne, kako tvrde, najpodobniji.
Podsjećanja radi, reforma javne uprave je jedan od 14 ključnih prioriteta koje BiH treba da ispuni na evropskom putu, ali je posao tek na nekom početku, što je porazno, ako se u obzir uzme da je ovo pitanje otvoreno prije skoro dvije decenije.
Najveća kočnica, smatraju mnogi, jeste politička nevoljnost nosilaca funkcija da se ovo pitanje riješi, a tome u prilog govori i činjenica da je Savjet ministara 2023. godine produžio period važenja Strateškog okvira za reformu do 2027. godine, iako je prvobitno plan bio da se on završi od 2018. godine do 2022. godine.
Koordinacioni odbor je u ponedjeljak nakon konstituisanja pozvao Savjet ministara, vlade Republike Srpske, FBiH i Brčko distrikta, da imenuju članove za Zajedničku platformu o načelima i načinu implementacije reforme javne uprave, te da osiguraju veću finansijsku podršku i ojačaju kapacitete koordinatora za reformu javne uprave.
Pored toga, Koordinacioni odbor podržao je i reaktivaciju rada Fonda za reformu javne uprave, koji je u blokadi od 2017. godine, jer od tada ne postoji dogovor unutar BiH kako treba da se reformiše javna uprava i ko treba da vodi te procese.
A ukoliko Republika Srpska, FBiH i Brčko distrikt sada sprovedu ono što od njih traži Koordinacioni odbor, to će biti zeleno svjetlo da reforma konačno otpočne.
– Mi trenutno radimo revidirani akcioni plan, on bi trebalo da se završi do polovine 2024. godine i da se stavi akcenat na digitalizaciju reforme javne uprave, odnosno elektronske usluge – kaže Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave.
Što se tiče reaktivacije Fonda za reformu javne uprave, Ćuzulan podsjeća da na računu Fonda ima oko 10.5 miliona KM, a da su u planu i nove aktivnosti u kojima će se tražiti dodatna sredstva za potrebe reforme.
– Dodatna sredstva tražićemo od stranih, ali i od domaćih vlada. To je ono što traži Evropska komisija i što je plan Specijalne grupe – rekao je Ćuzulan.
U reformu javne uprave žele aktivno da se uključe i sindikalci. Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS, ističe da je neophodno donijeti set zakona koji se tiču ovog pitanja, a da je jedan od već usvojenih onaj o registru svih onih koji primaju platu iz budžeta.
– Nažalost, taj registar nije još uvijek objavljen, a prema našim informacijama, trenutno se radi obuhvat javnih preduzeća, nakon čega će taj zakon biti implementiran u potpunosti i u primjeni – pojašnjava Marić.
Sindikat traži i da što prije bude usvojen nacrt zakona o državnim službenicima, koji je izrađen, ali koji, kako tvrdi Marić, “leži” u fioci Ministarstva uprave RS.
– Taj zakon je osnov za reformu javne uprave. Nakon toga idu analitičke procjene radnih mjesta, utvrđivanje kompetencija, stručnosti i svega za obavljanje određenih poslova. A nakon toga dolazi digitalizacija – kaže Marić.
Prema njegovom mišljenju, BiH ima lošu strukturu zaposlenih u javnoj upravi, a na pitanje šta to konkretno znači, kaže:
– Imamo tu ljude koji nemaju stručne kompetencije i znanja da mogu da odgovore zahtjevima posla. Upravo bi reforma bila filter i jasno bi pročistila kadrove u javnoj upravi, i siguran sam da bi nakon reforme mjesta u javnoj upravi bila za najbolje studente i stručnjake.
O manjkavostima javne uprave je govorio i Damjan Ožegović iz “Transparency Internationala” u BiH, koji smatra da bi prvo u redu reformi trebalo da bude pitanje zapošljavanja i selekcije državnih službenika.
– Tu bi trebalo da se unaprijedi meritornost u zapošljavanju, budući da do sada nije osigurano da se postavljanje vrši na osnovu rezultata javnog konkursa, uz obavezu da se najuspješniji kandidat postavlja na radno mjesto. Sistemi za upravljanje ljudskim resursima uopšte ne pružaju adekvatne mehanizme za osiguranje odgovornosti i uočavanje nepravilnosti – tvrdi Ožegović, pišu Nezavisne novine.
Kao problem on vidi i kašnjenje sa usvajanjem strateških dokumenata, dok je, kaže, nedostatak političke volje za sprovođenje reformi vidljiv i kroz nedostatak obezbijeđenih sredstava za sprovođenje planiranih mjera, te konstantno oslanjanje na donatorska sredstva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu