Time su isključeni građani koji su kao pojedinci ranijih godina mogli konkurisati za ova sredstva, ako su željeli uz pomoć ovih subvencija da poboljšaju kvalitet zemljišta kojeg su, na primjer, željeli koristiti za oranicu.
U pitanju je novac koji je prikupljen od naknade za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe i koji Grad Banjaluka svake godine putem javnog poziva raspoređuje. Ta sredstva se upotrebljavaju za osposobljavanje i uređenje poljoprivrednih zemljišta koja su degradirana, zapuštena, lošijeg kvaliteta ili su neplodna. Koriste se za sprovođenje protiverozivnih mjera ili melioracije poljoprivrednog zemljišta slabijeg kvaliteta te za sprovođenje postupka komasacije.
Izmjena
Ranijih godina su za ta sredstva mogli konkurisati pojedinci, preduzetnici i privredna društva koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom na ruralnom području Banjaluke. Međutim, ove godine situacija je drugačija i moći će konkurisati samo registrovana poljoprivredna gazdinstva.
Odluku o toj izmjeni je donijela Skupština grada na posljednjem, vanredom zasjedanju. Izmjena ovog kriterijuma je napravljena na osnovu zahtjeva Centra za razvoj i unapređenje sela.
U dokumentu koji je usvojila Skupština grada navedeno je da je ova gradska organizacija obrazložila da je izmjena neophodna u „cilju namjenskog korištenja ovih sredstava za poboljšanje i trajno očuvanje poljoprivrednih površina, kao i druge mjere od značaja za poljoprivredno zemljište kao dobro od opšteg interesa“.
Centar predlaže da se sredstva u 2020. godini, u iznosu od planiranih 200.000 KM, usmjere ka registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima – navedeno je u dokumentu koji je prihvatio gradski parlament.
Raspodjela
U tom dokumentu je precizirano da će se sredstava za ove namjene raspoređivati na sljedeći način – za komercijalna i nekomercijlana poljoprivredna gazdinstva po 40 odsto od ukupno planiranih sredstava, a za privredna društva čija je pretežna djelatnost poljoprivreda 20 odsto.
– Minimalna površina poljoprivrednog zemljišta koje se mora obuhvatiti ovim mjerama je jedan hektar, a da maksimalna ukupna površina nije veća od tri hektara. Veličina pojedinačnih parcela ne može biti manja od 0,5 hektara, osim za mjeru sprovođenja postupka komasacije -navedeno je u ovoj odluci.
Isto tako, odlučeno je da maksimalna sredstva za ove namjene mogu biti u visini do 60 odsto od procijenjene vrijednosti projekta, a ne mogu biti veća od 3.000 KM po projektu.
Javni poziv u toku
U toku je javni poziv za raspodjelu oko milion maraka podsticaja iz budžeta Grada za unapređenje poljoprivredne proizvodnje.
Ove godine više od pola tog novca, 585.000 KM, namijenjen je ratarima, povrtarim i voćarima, za direktnu proizvodnju hrane. Za ratarsku prozvodnju planirano je 200.000 KM, i to za nabavku sjemena pšenice, kukuruza, raži, zobi, te heljde. Za sufinansiranje nabavke mineralnih đubriva biće izdvojeno 100.000 KM, a za plasteničku prozivodnju i povrtarstvo biće izdvojeno 140.000 KM. Tim novcem će se moći nabaviti sjemena povrtarskih kultura i rasade, te mineralna đubriva koja to prate.
Ostatak novca će biti usmjeren na podršku animalnoj prozivodnji, nabavku krupne i sitne mehanizacije i za podršku proizvodnje kornišona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu