Prema riječima sagovornika, i pored ovako visoke cijene, i dalje ima smisla kupovati zlato i povećavati njegove rezerve, jer će cijena dugoročno nastaviti da raste, a stabilnost i realna vrijednost zlata neće nikada nestati.
Igor Gavran, ekonomista, ističe da dugoročno, cijena zlata uvijek konstantno raste i pored povremenih oscilacija.
– A u periodu kriza, poput aktuelnih u svijetu, dodatno podstiču ovaj rast i čine zlato poželjnim izvorom stabilne vrijednosti širom svijeta. Takođe, slabljenje uobičajenih rezervnih valuta poput dolara i evra, odnosno nestabilnost ovih ekonomija, dalje doprinose percepciji zlata kao univerzalne vrijednosti kojom se mogu smanjiti valutni rizici – ističe Gavran.
Kako je rekao, većina centralnih banaka u svijetu već godinama povećava rezerve zlata te, kako kaže, to rade i u našem susjedstvu Srbija, u EU Mađarska, u svijetu Rusija i Kina, ali i brojne druge ekonomije.
– Nažalost, ne samo da su rezerve zlata BiH minimalne i skoro beznačajne, nego je prethodna Uprava Centralne banke BiH čak i prodala znatne rezerve, što je bio ekonomski diletantski i izrazito štetan potez – ističe Gavran.
Dodaje da su prodaju izvršili po cijeni daleko nižoj od aktuelne i time, kako kaže Gavran, nanijeli dvostruku štetu BiH.
– Direktni gubitak razlike vrijednosti koju bi to zlato imalo danas i indirektni gubitak značajnog faktora garancije stabilnosti naše valute. Čak i danas, kada je cijena zlata visoka, ima smisla kupovati zlato i povećavati njegove rezerve, jer će cijena dugoročno nastaviti da raste, a stabilnost i realna vrijednost zlata neće nikada nestati – pojasnio je Gavran. Istakao je da je veoma opasno sve rezerve držati u jednoj valuti ili samo valutama jedne ekonomske sfere – zapadne.
– Jer izlažemo rizicima vlastitu valutu prema kretanjima te ili tih ekonomija – zaključio je Gavran.
I ekonomistkinja Radmila Grbić kaže da su cijene zlata dostigle rekordne vrijednosti.
– Porast cijene zlata na svjetskom nivou je u najvećoj mjeri uzrokovan padom kamatnih stopa u Americi, što je dovelo do veće potražnje za zlatom, jer u slučaju pada kamatnih stopa zlato kao oblik ulaganja postaje atraktivniji u odnosu na prihode od kamata koje nose obveznice – rekla je Grbićeva.
Dodala je da rastu cijene zlata doprinose i centralne banke kroz povećanu potražnju, kao i povećanu potražnju kineskih investitora, koji ulaganjem u zlato traže zaštitu od moguće ekonomske nestabilnosti.
– Generalno gledano, ekonomska kriza bi dugoročno trebalo da dovede do povećanja obima trgovine zlatom. S obzirom na to da su najznačajniji faktori kretanja cijena zlata ratni događaji, geopolitička nestabilnost, makroekonomski pokazatelji i očekivanja kretanja u privredi, možemo očekivati dalji rast cijena u narednom periodu – rekla je Grbićeva.
Iz Centralne banke BiH kažu su da je monetarno zlato trenutno u portfoliju deviznih rezervi Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH) zastupljeno sa učešćem od oko jedan odsto.
– Monetarno zlato, koje je sastavni dio deviznih rezervi, CB BiH drži na računu u banci u Švajcarskoj kreditnog rejtinga AAA (Fitch), a fizički je locirano u trezoru Bank of England – pojasnili su iz CB BiH.
Dodaju da CB BiH ne komentariše niti javno objavljuje svoje namjere o investiranju deviznih rezervi u bilo koje instrumente, te tako ni u zlato.
– CB BiH pažljivo prati kretanja na finansijskim tržištima te će se sve buduće odluke kao i do sada donositi na bazi zakonom propisanih ograničenja, kao i svih drugih relevantnih faktora. Za Centralnu banku, koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora, stabilnost vrijednosti imovine koja je pokriće domaćoj valuti je veoma značajna. Sa druge strane, zlato je imovina koja je podložna značajnim tržišnim oscilacijama i stoga je veoma važno da se prilikom upravljanja deviznim rezervama vodi računa o tržišnim rizicima – rekli su u CB BiH.
Podsjetimo, cijena unce zlata (31,1 gram) u petak je dostigla više od 2.500 dolara, došavši do rekordne visine.
Prosječna zlatna poluga teška je 400 unci – što dostiže milion dolara. Cijene zlata su porasle za više od 20 odsto u ovoj godini.
Ukupan uvoz zlata u Bosnu i Hercegovinu prošle godine iznosio je 941.915 KM, dok je godinu dana ranije, 2022. godine, u BiH uvezeno zlata u vrijednosti od tri miliona maraka.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše zlata uvezeno je iz Slovačke, zatim Turske te Njemačke i Austrije, pišu Nezavisne.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu