Registar javnih funkcionera koji je danas predstavio Transparensi Internešnal u BiH, a koji za sada obuhvata podatke o 763 nosioca funkcija, pokazuje da brojni od njih obavljaju po dvije ili tri funkcije u javnom sektoru gdje se njihovi privatni interesi često prepliću sa javnim.
– Ovi podaci jasno pokazuju neophodnost unapređenja zakona o sukobu interesa, koji je jedan od 14 prioriteta BiH na evropskom putu. Od svih funkcionera koji obavljaju duple funkcije, njih 14 su istovremeno poslanici i članovi vlade na različitim nivoima vlasti, a to bi trebalo biti zabranjeno nedavno usvojenim izmjenama Izbornog zakona BiH koje su prošle Predstavnički dom PS BiH – navode u TI BiH.
Ako se to potvrdi i u Domu naroda, poslanici će morati zamrznuti svoje mandate u skupštinama do okončanja mandata na izvršnoj funkciji, a to bi se trebalo odnositi i na aktuelnog predsjednika i potpredsjednicu Federacije BiH koji su ujedno i poslanici u Parlamentu FBiH.
– Pored toga se još petoro zastupnika u Parlamentu Federacije BiH istovremeno nalaze u upravi javnih preduzeća i ustanova kao i jedan poslanik i jedan ministar na nivou BiH. Zakon o sukobu interesa FBiH zabranjuje izabranim zvaničnicima da istovremeno obavljaju funkcije u javnim preduzećima, ali kako se taj Zakon trenutno ne primjenjuje u FBiH nespojivost funkcija nema ko da utvrdi.
Narodna skupština Republike Srpske
U trenutnom sastavu Narodne skupštine RS od 83 poslanika njih 22 trenutno su dio uprave javnih ustanova i javnih preduzeća, a ova brojka se brzo mijenja zbog čestih političkih turbulencija.
Od tog broja čak 13 poslanika se nalazi u upravljačkim strukturama javnih preduzeća, iako to zakon zabranjuje, ali je vlast našla model po kojem to prolazi nekažnjeno.
Tvrde da se poslanicima u nedogled produžavaju mandati vršioca dužnosti direktora javnih preduzeća jer nadležna Komisija za utvrđivanje sukoba interesa uporno tumači zakon na način da v.d. direktora nije isto što i direktor u smislu ovog zakona, iako to nigdje nije navedeno.
– Tako je npr. poslanik SNSD u NSRS Dražen Vrhovac trenutno v.d. direktora Investiciono razvojne banke RS koja svoje izvještaje o radu direktno podnosi Narodnoj skupštini RS u kojoj je on poslanik. Pored toga što je direktor IRB i poslanik, Vrhovac je, po podacima Banjalučke berze, i član nadzornog odbora preduzeća HPK a.d. Kozarska Dubica koje je od nedavno u stečaju, a čiji je većinski vlasnik Republika Srpska – navode u TI BiH.
Takođe treba istaći da je nekoliko poslanika u NSRS dio mandata provelo u sukobu interesa, a razriješeni su direktorskih funkcija isključivo zbog političkih razloga, a nikako zbog dosljednog provođenja zakona.
U TI BiH navode da postojeći zakoni dozvoljavaju poslanicima na svim nivoima da budu na čelu javnih ustanova iako u brojnim slučajevima skupštine čiji su poslanici usvajaju budžete i izvještaje tih istih ustanova.
– Mnogi od poslanika rukovode javnim preduzećima na drugim nivoima vlasti što po mišljenju Komisije za utvrđivanje sukoba interesa RS ne predstavlja kršenje zakona iako mnogi javno koriste svoj uticaj u parlamentima za političku trgovinu pozicijama u javnim preduzećima – navode oni.
TI BiH je kroz monitoring izborne kampanje zabilježio i brojne primjere zlopotreba resursa javnih preduzeća i ustanova za izbornu kampanju funkcionera koji se nalaze u upravljačkim tijelima, ali ne postoji zakonska mogućnost da se ovo sankcioniše.
Pored državnog i entitetskog, još 22 funkcionera na kantonalnom nivou obavljaju dodatne funkcije od čega se šest slučajeva odnosi na ministre u tehničkom mandatu. Ostali funkcioneri su ujedno članovi upravljačkih struktura u javnim ustanovama i preduzećima.
– U ovom trenutku ukupno 25 izabranih zvaničnika su trenutno direktori javnih ustanova i javnih preduzeća, dok njih 20 sjedi u upravnim i nadzornim odborima – pokazuju podaci TI BiH.
Zbog svega je TI BiH u proteklom periodu u nekoliko navrata predlagao izmjene zakona o sukobu interesa na svim nivoima kako bi se proširio krug lica na koje će se primjenjivati i uspostavila nezavisna komisija koja bi odlučivala o sukobu interesa.
Posljednji izvještaj GRECO o provođenju preporuka iz oblasti sprečavanja korupcije među članovima parlamenta jasno naglašava da BiH ništa nije uradila od posljednjeg izvještaja, te da nije ostvarila napredak u unapređenju propisa iz oblasti sukoba interesa.
– GRECO je još u prošlom izvještaju 2018. pozdravio kreiranje nacrta Zakona o sukobu interesa u institucijama BiH, u čijoj izradi je učestvovao i TI BiH, ali ovaj nacrt, iako je u proceduri jos od 2017. godine, još nije usvojen. Naprotiv, u proteklom periodu kroz prijedloge koje su vladajuće stranke davale u Parlamentu BiH i prijedloge koji su dolazili od Ministarstva Pravde BiH pokazalo se da je cilj aktuelne vlasti uspostaviti još niže standarde u ovoj oblasti, odnosno suziti krug lica koja mogu biti u sukobu interesa – zaključuju u TI BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu