Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan stiže u Beogradu petak, 11. oktobra, dan nakon posjete glavnom gradu Albanije, a na putu za Samit BRIKS-a u ruskom Kazanju, koji se održava krajem mjeseca.
U Tirani je u četvrtak otvorio Veliku džamiju, čiju je izgradnju pomogla Turska, a tokom posjete Beogradu najavljeno je potpisivanje nekoliko sporazuma, bez detalja o njihovom sadržaju.
– Turska ovom posjetom želi da podsjeti da je jedan od glavnih geopolitičkih igrača na Balkanu, kao i da razgovara o mogućnostima za proširenje ekonomske saradnje – kaže doktor Dimitar Bečev, viši istraživač fondacije Karnegi Evropa, za BBC na srpskom.
Posljednje sastanke sa balkanskim zvaničnicima Erdogan je održao prije samo dvije nedelje u Njujorku.
Na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, zasebno je razgovarao i sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i sa albanskim premijerom Edijem Ramom, oba puta iza zatvorenih vrata.
Ovo je četvrta zvanična posjeta turskog predsednika Beogradu, gdje je već boravio 2022, 2019. i 2017. godine.
Turska ima vjekovne istorijske veze sa Balkanom, a ovu NATO članicu sa Srbijom danas spajaju privredne i kulturne veze.
To se naročito dobro vidi u regionu Sandžaka, gdje je turski predsjednik toliko popularan da je njegova prošlogodišnja izborna pobjeda proslavljena u Novom Pazaru, čiji je Erdogan počasni građanin od 2018. godine.
Kakvi su odnosi Turske sa Beogradom i Tiranom?
Od Tirane, preko Sarajeva i Prištine do Beograda, Turska na Balkanu investira u infrastrukturu, turizam, bankarstvo, medije, zdravstvo i obrazovanje.
– Za Tursku je Srbija najvažnija zemlja na Zapadnom Balkanu, zbog veličine, industrije i trgovinskih veza sa EU – kaže Bečev.
Međutim, kako dodaje, još važniji turski partneri u susjedstvu su NATO članice Rumunija i Bugarska, gdje „živi značajan broj turskih državljana koji imaju uticaj na nacionalne politike”.
Vučić je nedavno opisao Tursku kao „najveću silu u regionu” i najavio pregovore o proširenju investicija, kao i potencijalnim zajedničkim investicijama u treće zemlje.
Kako je tada rekao, Turska je zainteresovana za infrastrukturne projekte u okviru međunarodne izložbe EKSPO 2027 u Beogradu.
U Srbiji ima 895 firmi, čiji su osnivači pravna i fizička lica iz Turske, kao i 529 samostalnih preduzetnika, a u obje kategorije, najveći broj njih bavi se izgradnjom stambenih i nestambenih zgrada, pokazuju podaci koje je Agencija za privredne registre dostavila na upit BBC novinara.
Turski državljani su četvrta najveća grupa stranih radnika u Srbiji, a između 1. januara i 10. oktobra 2024, izdato im je 1.166 radnih dozvola, kažu iz Nacionalne službe za zapošljavanje u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.
Turska je značajan trgovinski partner Srbije, uz EU, Kinu i Rusiju, a samo u prvi šest mjeseci ove godine, srpski izvoz u Tursku porastao je za 68 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Osim kroz infrastrukturne projekte, to bi moglo da bude ostvareno i kroz vojnu saradnju, o kojoj su Turska i Srbija potpisale sporazum još 2009. godine, smatra doktor Vuk Vuksanović, viši istraživač Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
– Nijedna zemlja u regionu nema tako razvijenu namjensku industriju kao Srbija, dok bi zvanična Ankara mogla da donese tehnologije u oblastima kao što je proizvodnja dronova – kaže Vuksanović za BBC na srpskom.
Vojno-tehnički institut u Beogradu je još 2011. godine predstavio bespilotnu izviđačku letjelicu domaće proizvodnje, pod nazivom „Pegaz”, a modernizovao ga je u saradnji sa Kinom.
Još neke od tema razgovora mogle bi da budu odnosi u regionu, naročito sa Kosovom i Bosnom i Hercegovinom, dodaje Vuksanović.
Kako pitanje Kosova utiče na odnose Turske sa Beogradom i Tiranom?
Beograd i Tirana različito gledaju na pitanje Kosova – dok Srbija ne priznaje, Albanija podržava i promoviše kosovsku nezavisnost, koju je Turska priznala odmah po jednostranom proglašenju 2008. godine.
Doktor Bečev smatra da pitanje Kosova „nema veliki značaj” za razvoj odnosa Srbije i Turske, i da su se „dvije zemlje složile da se ne slažu”.
Ipak, među stručnjacima ima i drugačijih mišljenja.
– Pitanje Kosova je toliko značajno da oblikuje odnose Turske sa Srbijom i Albanijom – kaže doktorka Oja Dorsun-Ozkanca, profesorka međunarodnih studija na Elizabetaun koledžu u Sjedinjenim Američkim Državama.
Dok vojna saradnja sa Srbijom trenutno nije razvijena, Turska već godinama pruža vojnu podršku Kosovu, podsjeća ona.
Turska šalje vojnu opremu i pomaže u obučavanju kosovskih snaga, što „stvara određenu tenziju u odnosima sa zvaničnim Beogradom”, ocjenjuje doktorka Dorsun-Ozkanca.
Istovremeno, kako podsjeća, jaka Turska podrška Kosovu je u skladu sa političkom pozicijom Albanije, koja podržava kosovsku nezavisnost.
– Albanija vidi ulogu Turske na Kosovu kao pozitivnu, a tursko-kosovska saradnja je s godinama samo jača – ističe profesorka.
Dorsun-Ozkanca smatra da Beograd i Anakara vješto balansiraju po pitanju Kosova, uspijevajući da ključne razlike ostave po strani, kako bi mogle da razvijaju bilateralne odnose, a prije svega ekonomske.
BRIKS, rat na Bliskom istoku – kuda ide politika Turske i kakve to veze ima sa Balkanom
Iako je Turska zemlja članica NATO i najstariji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji (EU), ali se sa zapadnim partnerima ne slaže se oko pojedinih važnih pitanja.
Od početka rata na Bliskom istoku prije godinu dana, zvanična Ankara oštro kritikuje poteze Izraela, a od nedavno razmatra i članstvo u BRIKS-u, ekonomskom savezu koji predvode Rusija i Kina, a mnogi ga vide kao alternativu EU.
Erdogan se sa liderima Srbije i Albanije posljednji put sastao prije samo dvije nedelje, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a jedna od tema razgovora bio je upravo rat na Bliskom istoku.
U razgovoru sa predsjednikom Vučićem u Njujorku, Ergodan je osudio „izraelsku agresiju u Gazi” i pozvao međunarodnu zajednicu da se ujedini kako bi zaustavila masakr.
Međutim, Srbija je samo u 2024. prodala Izraelu oružje i municiju vrijednu 23,.1 milion dolara, pokazalo je nedavno istraživanje BIRN-a i izraleskog lista Harec.
Dok zapadne sile, poput Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država podržavaju Izrael, Turska i Rusija gaje bliske odnose sa Iranom, koji već godinama finansira, naoružava i obučava palestinski Hamas i libanski Hezbolah.
Velika Britanija i Amerika su proglasile Hamas i Hezbolah terorističkim organizacijama, Turska i Rusija to nisu učinile.
U nedavnom telefonskom razgovoru, Erdogan i ruski predsjednik Putin su već najavili bilateralne sastanke tokom samita BRIKS-a, kako bi razgovarali o ratu na Bliskom istoku.
Poziv za učešće na samitu dobila je i Srbija, ali je Vučić nagovijestio da neće učestvovati, rekavši da u to vreme ima „važne goste iz inostranstva”.
S obzirom na to da je na putu za samit BRIKS-a, Erdogan bi mogao da učestvuje u prenošenju poruka prikupljenih tokom posete Balkanu.
– Zato bi rat na Bliskom istoku bi mogla da se nametne kao tema, ali mislim da je Turska u ovom regionu mnogo više zainteresovana da ostvari ekonomske interese – ocjenjuje Vuksanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu