Društvo

Četvoročlana porodica iz Iraka ISPOD KIŠOBRANA čeka šansu za Zapad

Bježeći pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi, stotine hiljada ljudi krenulo je 2015. i 2016. u Evropu balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke. Ruta je zatvorena u martu 2016., a sve donedavno rijetki migranti izbjegavali su putovanje preko planina Bosne i Hercegovine, prenosi N1.

Četvoročlana porodica iz Iraka ISPOD KIŠOBRANA čeka šansu za Zapad
FOTO: N1/SCREENSHOT

Dom u Iraku su zamijenili sarajevskim ulicama. Stigli su u BiH prije četiri dana. Od tada kažu da spavaju na ulici.

Spavam u baštama, na ulici ili ovdje. Išao sam u azilantski centar. Rekli mi nema mjesta. Kamp je pun ljudi. Nema soba –  kaže nam jedan migrant.

Ispred Službe za poslove sa strancima ispod jednog kišobrana njih četvero. Majka, otac i dvoje male djece. Sve što imaju stane u ruksake. Pred kamere ne žele. Kažu nam da su iz Iraka. Cilj im je doći do Zapada. Ali, Zapad je daleko, a snage sve manje. Kiša pada gotovo cijeli dan. Oni nemaju gdje da odu. Ovdje su stigli kako bi zatražili azil.

I nisu jedini. Veliki broj migranata iskaže želju za azilom. No, jasno je da nemaju namjeru da ovdje i ostanu.

– U 2018.godini u Sektor za azil su zaprimljena 204 zahtjeva za azil (za 763 iskazane namjere) što pokazuje da lica ne žele podnositi zahtjev za azil niti se registrovati, a i oni koji su se registrovali su jasno na registraciji rekli da im Bosna i Hercegovina nije zemlja krajnje destinacije nego neka od zemalja Zapadne Evrope – saopšteno je iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

A nakon što se registruju na ovaj način – legalno se mogu kretati i boraviti u BiH. No pitanje je gdje. Smještajni kapaciteti nedovoljni. A nakon 14 dana moraju dostaviti adresu. Adresu koju nemaju.

– Trenutno, vlasti nastoje osigurati dodatnii smještaj što je prioritet jer trenutni kapaciteti nisu dovoljni za broj migranata koji su tu. To znači da su oni sa građanima, nevladinim organizacijama i volonterima. Dobro je je vidjeti solidarnost, no važno je da država preuzme kontrolu. I druga stvar za koju se treba pobrinuti jeste da svi koji dođu budu i registrirani – ističe Peter Van der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije u Bosni i Hercegovini.

Foto: Srna
Foto: Srna

U protivnom tu su ilegalno i deportuje ih se nazad. Od početka godine Služba za poslove sa strancima realizovala je povratak za 351 migranta.

– Od ukupnog broja udaljenih lica u 2018. godini, njih 223 pretežno državljani Pakistana, Afganistana, Sirije, Alžira, Maroka su vraćeni u Srbiju, Crnu Goru i Hrvatsku, dok je 128 lica udaljeno iz BiH u zemlje porijekla – kažu u Službi za poslove sa strancima.

Sa dolaskom migranata pojavili su se i krijumčari. Od početka godine evidentirano je sedam slučajeva. Pokušali su prokrijumčariti osobe iz Turske, Alžira, Jordana, Pakistana, Sirije i s područja Kosova.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu