Svi mjesečni podaci, posebno trgovina na malo, industrijska proizvodnja, te izvoz, upućuju na to da je i u drugom kvartalu zabilježen rast domaće ekonomije. Ovakav očekivani rast ekonomske aktivnosti u BiH implicira realni godišnji rast od 4,8 odsto u prvom polugodištu, saopšteno je iz Centralne banke.
U saopštenju se pojašnjava da uprkos poremećaju u globalnim lancima snabdijevanja i rastu cijena hrane i energenata, u drugom kvartalu zabilježen je značajan rast realnog BDP-a u EU, kao i u drugim zemljama u bližem okruženju, što se pozitivno odrazilo na kretanje domaće ekonomske aktivnosti.
Iz Banke navode da se očekuje da će ekonomska aktivnost usporiti u drugoj polovini godine, imajući u vidu nastavak nepovoljnih faktora, prvenstveno u snabdijevanju prirodnim gasom i električnom energijom.
– Na osnovu zvaničnih podatka iz jula, inflacija je iznosila 16,7 odsto. Može se očekivati da bi ukupan godišnji rast inflacije mogao iznositi oko 14 odsto u ovoj godini, s tim da postoji visok stepen neizvjesnosti oko ove procjene – ističu iz Centralne banke.
Najveće neizvjesnosti za procjenu su vezane za buduća kretanja cijena na međunarodnim tržištima, ali i djelovanja politika u cilju ograničenja pojedinih cijena i najavljenog ukidanja akciza, što može umanjiti očekivani rast inflacije u tekućoj godini.
Rast potrošačkih cijena u BiH je u prosjeku za oko šest procentnih poena veći od potrošačkih cijena u evropodručju u ovoj godini.
– U prvih sedam mjeseci, cijene hrane na godišnjem nivou u BiH veće su za 19,3 odsto. U istom periodu, ove cijene na nivou EU su porasle 8,8 odsto. Gotovo svi pododjeljci hrane na domaćem tržištu bilježe veće stope rasta od uporedivih zemalja, što je posebno izraženo za ulja i masnoće. Zemlje u regiji kontinuirano ograničivaju rast osnovnih cijena prehrambenih namirnica, čime donekle smanjuju inflaciju – navode iz Banke.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu