U Mostaru je prije dva dana održan sastanak predsjednika SNSD Milorada Dodika, HDZ Dragana Čovića, te lidera stranaka “Trojke” SDP Nermina Nikšića, Naroda i pravde Elmedina Konakovića i Naše stranke Edina Forte. Tema sastanka bilo je usvajanje tri važna zakona koji predstavljaju uslov za početak pregovora o priključivanju BiH EU, a to su izmjene Izbornog zakona, Zakona o sprečavanju sukoba interesa te Zakona o Sudu BiH. Osim deklarativne spremnosti da usvoje tražene zakone, lideri vladajuće koalicije na nivou BiH ni u Mostaru nisu dogovorili ništa konkretno.
Širenje optimizma
Nakon sastanka, lider SDP Nermin Nikšić ocijenio je da je trenutno najbliži dogovor o Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, kao i obično, širio je optimizam pričom da se u narednih nekoliko dana „nešto može usaglasiti“, dok je lider SNSD ponovio očekivanja da EU do kraja marta otvori pregovore o priključivanju BiH, bez obzira na to što nijedan od navedenih zakona još nije usvojen.
– Činjenica da naše radne grupe ulažu trud u rješenja, a mi u njihovu implementaciju govori da postoji volja, da vjerujemo u sopstvenu demokratiju, a ne u tuđu demonstraciju sile i nepoštovanja prema nama – rekao je Dodik.
Ocijenio je i da jedini koji mogu biti “kompletno nezadovoljni jučerašnjim razgovorima u Mostaru jesu turista Kristijan Šmit i svjetski putnici”, koji, kako je naveo, žele kolonijalni status BiH, a njenim narodima status podanika. Dodik je, takođe, ponovo zaprijetio blokadom evropskog puta ukoliko se Šmit usudi da nemetne bilo koje zakonsko rješenje.
– To znači da bi Šmit srušio evropski put BiH – poručio je Dodik, ponavljajući da će Republika Srpska, ukoliko bi Šmit pokušao da bilo šta nametne, “istog sekunda izašla iz ove priče i donijela svoje zakone”.
Zatezanje konopca
Politički analitičar Tanja Topić za Srpskainfo ocjenjuje da je malo vjerovatno to da će Republika Srpska blokirati evropski put BiH.
– Nije vjerovatno da će Republika Srpska blokirati evropski put. S druge strane, insistiranje na uslovima koje su postavili pokazuju barem u javnosti da neće biti odstupanja. Situacija je prilično zaoštrena, ali to nije prva situacija ove vrste. Nije prvi put da se konopac zateže do samog kraja, a onda se negdje popusti – kaže Topićeva.
Između ostalog, ističe kako se čini da je u posljednje vrijeme EU toliko snižavala kriterijume i doslovno vukla domaće poltičare za rukav da urade barem minimum od traženog i makar neku malu stvar koja će, kako dodaje, Briselu predstavljati znak spremnosti političkih lidera u BiH da krenu prema EU.
– Zbog toga mislim da će biti dovoljno da se od ova tri zakona uradi samo jedan pa da EU, s obzirom na trenutno stanje, bude spremna da pusti „zeleno svijetlo“ za početak pregovora. Negdje se postavlja i logično pitanje otkud tolika vrsta bahatosti domaćih političara koji prijete i ucjenjuju EU da im uradi nešto u uslovima kada oni nisu ništa uradili. Vidjeli smo juče i dokument prema kojem je BiH ispunila samo jedan odsto od potrebne usklađenosti pravne regulative potrebne za ulazak u EU, a onda vi, na osnovu toga što niste ništa uradili, prijetite, ucjenjujete i galamite – navodi Topićeva.
Na pitanje da li će, po njenom mišljenju, Kristijan Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH nakon što ni posljednji sastanka vladajuće koalicije na nivou BiH po tom pitanju nije donio bilo kakve promjene, Topićeva smatra da je do sada iz EU, na neki način, vršen određeni uticaj na Šmita da to i dalje ne čini.
– Mislim da je to odgađano iz redova EU i vršila se neka vrsta uticaja na OHR da ne nameće zakon, a podsjećam da je Šmit najavio nametanje tog zakona još prije nekoliko mjeseci u slučaju da se domaći akteri ne dogovore. Očigledno je da se oni neće dogovoriti jer im to nije u interesu i time bi automatski izgubili kontrolu koju su imali nad izbornim procesom. Kristijan Šmit bi mogao da nametne taj zakon, a onda, ako je slijediti ove prijetnje koje smo čuli, opet bismo po ko zna koji put ušli u najveću političku krizu nakon rata u BiH – smatra Topićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu