Zbog klimatskih uslova ova sorta stigla je 10 dana ranije, što je prednost na tržištu. Voćari su, poručuju, zadovoljni prinosom i očekuju više od 5.000 tona šljive. Majevička šljiva naći će se na trpezama širom svijeta, a u zemlje zapadne Evrope biće izvezeno više od 1.500 tona.
Dimitrije Jović iz loparskog sela Puškovac u voćnjaku sa 2.000 stabala očekuje oko 10 tona roda.
Dobar je prinos i kvalitet, još samo da se vrijeme stabilizuje. Ako kiša nastavi da pada, onda neće valjati. Plod će pucati, otpadati i trunuti. Dobro je što smo ugovorili ovogodišnju proizvodnju, pa bar ne razmišljamo o plasmanu – kaže Jović.
Dodaje da je voćarstvo, uprkos ulaganjima, isplativo.
– Imam svu potrebnu mehanizaciju. Stalno prisustvo u voćnjaku, redovna rezidba, obrada zemljišta i hemijska zaštita od štetnika garantuju kvalitet. Dnevnica sezonskog radnika je od 45 do 55 KM. Kad se sabere uloženo, ako je godina rodna, ima se računice – zaključuje Jović.
Na pojedinim područjima vrijeme nije išlo na ruku voćarima, jer je proljećni led učinio svoje, a ono što je ostalo na granama lošeg je kvaliteta.
Vukašin Tomić iz ugljevičkog sela Korenita u šljiviku, površine dva hektara, prošle godine imao je 20 tona šljive, a ove godine neće imati ni trećinu prinosa.
– Šljiva opada i trune. Otkupljivači neće da je preuzmu zbog lošeg kvaliteta – kaže Tomić.
Prvoklasnu šljivu otkupljivači plaćaju 70 feninga po kilogramu, a cijena je na kvantaškoj pijaci u Bijeljini 10 do 20 feninga niža. Otkup je organizovan i ide dobro. Voćari ne gube vrijeme na pijaci, a ne ucjenjuju ih ni nakupci. Otkupljivači dolaze po šljivu u selo pa nemaju ni troškove prevoza.
U jednoj hladnjači planiraju da otkupe oko 700 šljive, kažu da će je plasirati na njemačko tržište.
– Za izvoz šljive je presudan kvalitet. Nadamo se da obilne kiše neće nanjeti veću štetu i uzrokovati oboljenja. Naša šljiva tražena je na evropskom tržištu – kaže Milo Stojić, vlasnik hladnjače.
Istovremeno, voćari se nadaju da će dobiti podsticaje resornog ministarstva, iako su zadovoljni trenutnom cijenom.
– Očekujemo od pet do sedam feninga po kilogramu šljive. I za izgradnju hladnjača i skladišnih kapaciteta Ministarstvo poljoprivrede RS je davalo subvenciju do 30 odsto od ukupne investicije. I to je velika pomoć voćarima – podsjeća Darko Milošević, predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara Republike Srpske.
Opština Ugljevik subvencioniše voćare sa ovog područja, te iz budžeta izdvajaju oko 250.000 KM za pomoć poljoprivrednicima. U drugoj majevičkoj opštini, Loparama, kažu da se nadaju da će u saradnji sa dijasporom i međunarodnim donatorima izgraditi hladnjače, sušare za voće i druge prerađivačke kapacitete.
Uz pomoć Ministarstva trgovine i turizma rade i na brendiranju i zaštiti geografskog porijekla majevičke šljive rakije.
Milion sadnica
Na Majevici je zasađeno više od milion sadnica voća, a u drugoj polovini jula počeće i berba sorte “stenlej”. Mnogi proširuju proizvodnju, primjenjuju nova saznanja i tehnologije, svjesni da samo kvalitetna roba može naći kupca.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu