Podgorica je prvo objašnjavala zašto je izglasala dokument, pa je Hrvatska zaprijetila mjerama među kojima se spominje i zabrana ulaska poslanicima koji su digli ruku za njeno usvajanje, da bi se stiglo do pravdanja i prijedloga o vanrednim izborima, piše Blic.
U cijeloj ovoj zbrci prst je uperen i u Beograd, da je jedan od inicijatora, a nakon što je juče predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poimence pozvao premijera Crne Gore da jasno kaže da li je to tačno, Milojko Spajić imao je potrebu da objasni “o rezolucijama”. Kako je rekao, “sve odluke, pa i one za Srebrenicu, Jasenovac, Mathauzen i Dahau – donosimo kao nezavisna zemlja koja je principijelno odlučivala i odlučivaće na ovakve teme iz prošlosti”.
– U Kotoru, na Samitu lidera Zapadnog Balkana sam predsjedniku Srbije prenio da će Crna Gora biti principijelna i u osudi svakog zločina i da će sve rezolucije, koje su fokusirane na odavanje pijeteta žrtvama, a ne na osude, istorijske okolnosti, geopolitiku itd. biti podržane, a ove druge teme da se ostave istoričarima da objektivno istraže okolnosti – poručio je Spajić.
Tu se nije zaustavio, i nije propustio da ukaže da su im jako bitni bilateralni odnosi sa svim susjedima i da je “važno je da se sva potencijalno otvorena pitanja riješe do kraja”.
– Ipak, rezolucije i prošlost nisu naš fokus i treba ih ostaviti u sjenci napretka naše zemlje na planu ekonomije, vladavine prava i evropske integracije – umjesto uljepšavanja prošlosti – bavimo se ljepšom budućnosti – naveo je Spajić.
Oni koji su glasali za rezoluciju je brane, pa je tako predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio da “količina izlivene mržnje zbog Rezolucije govori da smo bili u pravu”.
U to, međutim, nije siguran crnogorski ministar pravde Andrej Milović koji je, kako prenose mediji, na sjednici Vlade zatražio da se otvori rasprava o skraćenju mandata tamošnjem parlamentu i raspisivanju vanrednih parlamentarnih izbora jer smatra je to najbolje rješenje za nastalu političku krizu. Kritikovao je Spajića za, kako je rekao, jeftinu političku trgovinu, fijasko na lokalnim izborima, ali i da je Podgorica stala u evropskim integracijama zbog “bespotrebne rezolucije”.
Nije samo Podgorica puna odjeka. O ovoj temi se i dalje priča u Zagrebu gdje je lider Domovinskog pokreta Ivan Penava optužio Crnu Goru da je donijela rezoluciju “zbog Vučića i SPC” i “da se potčinila politici Srpskog svijeta”.
Upitan da prokomentariše ove kritike iz Hrvatske, Vučić je rekao da se “nije mnogo uznemirio”.
– Ja njih razumijem, misle da sve mogu, nisam se mnogo uznemirio. Svaki put, što se gore oni trudili da o meni nešto kažu iz njihovog ugla, čini mi se da ljudi u Srbiji razumiju koliko je važno i koliko je dobro da nastavim da radim, jer je to onda uvijek najbolji dokaz da činimo dobro za našu zemlju – rekao je Vučić.
Rezolucija je usvojena 28. juna, za su glasala 42 od 81 poslanika: 41 “za”, 1 “protiv”, 0 “uzdržanih”. Prilikom glasanja poslanici Demokratske partije socijalista, Socijaldemokrata, Hrvatske građanske inicijative, Bošnjačke stranke, GP URA su napustili salu u Podgorici. Pred poslanike je dokument stavio predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, a tokom obrazlaganja je da rekao da je njegova zemlja prva država na planeti koja se na ovakav način ponijela prema Jasenovcu i istakao da “rezolucija nije tu da sudi”.
– Ovaj prijedlog koji smo dali nije okrenut ni protiv koga, osim protiv ljudskog zla i njegov smisao nije da sudi nego da približi i bolje razumije saznanje da je zlo upravo zlo, bez obzira ko ga je počinio, koja strana, narod ili politika, i on nije zahtjev za ispravljanje nepravde istorije. Nema pravde za žrtve, bez prava na pamćenje. Sjećanje na žrtve može samo povećati solidarnost među ljudima doprinoseći većem razumijevanju i toleranciji u društvu – rekao je Mandić.
Dok se sve ovo dešavalo, premijer Crne Gore Milojko Spajić bio je u zvaničnoj posjeti Briselu i nije krio nezadovoljstvo.
– Šteti nam, definitivno nam ne pomaže – ocijenio je za sajt “Politiko” Spajić uoči usvajanja.
I pored toga, rezolucija je usvojena, a gotovo istog dana uslijedilo je otkazivanje posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela Crnoj Gori, što su mnogi protumačili odgovorom na rezoluciju. Umjesto toga, Mišel je pozvao predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koji je javno rekao da “nema dilemu da je predsjednik Mišel odložio posetu Crnoj Gori zbog posljednjih dešavanja u vezi sa motivima i okolnostima usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, i odgovornosti koju za to ima parlamentarna većina”.
Zvanični Zagreb je prije usvajanja poslao protestnu notu, i tu nije bio kraj. Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske je izrazio žaljenje zbog ovog poteza, a onda se u priču uključio i premijer Hrvatske Andrej Plenković, ocjenom da usvajanje Rezolucije pokazuje duboke podjele u crnogorskom društvu i najavio preduzimanje mjera.
U praksi, spekuliše se da bi Hrvatska kao članica EU mogla da blokira pristupne pregovore Crne Gore, a poslanik opozicionog “Mosta” u hrvatskom saboru Miro Bulj rekao je da je u proceduru uputio zaključak kojim bi svi poslanici u crnogorskom parlamentu, koji su glasali za rezoluciju, bili proglašeni nepoželjnima u Hrvatskoj.
Ako se to desi, ovom odlukom bi bili pogođeni: Većina poslanika iz Pokreta Evropa sad (PES), svi poslanici Demokrata, svi poslanici Socijalističke narodne partije (SNP), svi poslanici Nove srpske demokratije (NSD), svi poslanici Demokratske narodne partije (DNP).
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu