Kao gljivu koja jača imunitet vijekovima su je koristili Kinezi, a krajem prošlog vijeka počeli su da je koriste i u Evropi.
U prirodi bukovača raste u buketima ili grupama, po hladnom vremenu, na mrtvom drvetu, najčešće listopadnih vrsta.
Radi se o gljivi asimetričnog oblika, glatkog šešira sa ekscentrično ili lateralno postavljeno drškom, koja ima svoje obožavaoce spremne da savladaju razne prepreke kako bi došli do ukusnog zalogaja. Gajene vrste su svakako najpopularnije i po zastupljenosti na tržištu su odmah iza šampinjona.
Ljekovito dejstvo
Što se tiče nutritivnih svojstava, bukovača sadrži vitamine B1 i B2, minerale (posebno gvožđe), kao i antioksidante. Masnoće koje sadrži su uglavnom nezasićene i njihov nivo je nizak, a kvalitet proteina je skoro jednak onom koji posjeduju proteini životinjskog porijekla. U svom sastavu bukovača ima niz vitamina: B, D, C, K, proteine, mineral-jod, selen, natrijum, kalijum, cink, fosfor, gvožđe. Pored toga, sadrži i hlorofil koji ubrzava regeneraciju ćelija. Zbog ovih osobina bukovača pokazuje dejstvo u borbi protiv visokog pritiska, povišenog nivoa holesterola i infekcija i oslabljenog imuniteta.
Kinezu su je koristi se za ublažavanje bolova i relaksaciju mišića. Pored toga, upotrebljavali su je i u liječenju lumbaga, ukočenosti ekstremiteta i tetiva, kao i za liječenje loše cirkulacije. Preporučena doza za liječenje je tri do devet grama suve bukovače u toku dana.
Priprema
Najukusniji dio bukovače je šešir, koji kao šnicla, spremljen na različite načine veoma podsjeća na meso, tako da nije čudo što neki ukus ove gljive porede sa ukusom ćuretine. Takođe, impresionira i njena solidna konzistencija zbog čega se sjajno pokazala u mariniranju, naročito mlađi primerci. Bukovača nije gljiva koju možete pripremati na mnogo načina, kao šampinjone, na primjer. S druge strane, njen izvrstan ukus lako dolazi do izražaja i u najjednostavnijim receptima kao što su ova dva.
Pržene bukovače
Za četiri osobe nam treba 1,2 kg bukovača, 1 dl ulja i so.
Šešire kratko pržimo u vrelom ulju dok ne porumjene, ocijedimo ih, pa tek onda posolimo. Služimo ih vruće, uz neki od sljedećih priloga: bareni karfiol ili krompir, špinat, pirinač. Salata je zelena ili slatki kupus, preliv po ukusu, a izuzetno, vino može da bude i crno.
Bukovače spremljene na kineski način
Osnovna filozofija ovakvog spremanja hrane jeste sitno sječenje namirnica. Kad se radi o bukovači, treba je sjeći na tanke rezance, popreko na pravac rasta njenog šešira. Za četiri osobe nam treba 0,3 kg bukovače, oko 0,5 kg raznog povrća (šargarepe, kupusa, krastavca, paradajza, luka itd.) i 150 gr posnog mesa, bilo kojeg. Sve namirnice, sječene sitno kao i gljive, kratko se proprže na vrelom ulju oko dva minuta.
Prilog su neizbježni pirinač i soja-sos, a od začina su dozvoljene sve egzotične varijante. Hladno bijelo vino se podrazumijeva, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu