Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava Dejan Lučka smatra da je protest pokazatelj da opozicija počinje da se budi iz učmalosti i da su novi, mladi ljudi, predvodnici tog mogućeg „novog talasa” opozicionog djelovanja.
Nakon izbornog debakla iz oktobra prošle godine, dodaje, ovo je prvi značajniji pokazatelj da se opozicija regeneriše i možda čak i reformiše. Prema riječima Lučke, broj ljudi na samom skupu, uzevši sve okolnosti, bio je zadovoljavajući. Vjeruje da su i organizatori bili pozitivno iznenađeni.
Prvi zahtjev je da se građanima dozvoli okupljanje na Trgu Krajine, što je sasvim legitimna stvar i nešto što se ne bi ni trebalo dovoditi u pitanje. Iako je park „Mladen Stojanović“ dobro mjesto za javna okupljanja, Trg Krajine predstavlja sami centar Banjaluke, koji sa sobom nosi i posebnu priču. Pored njegove lokacije i istorijskog značaja, kao i važnosti mjesta na kome su se odigrali mnogi bitni događaji proteklih decenija, i samo ime Trga upućuje na neukroćenu i buntovnu kočićevsku Krajinu, u kojoj je protest osnov življenja i djelovanja. Trg Krajine bi morao da bude mjesto na kome bi svako trebalo da ima mogućnost da iskaže svoje političko, kulturno ili svako drugo stajalište – kaže Lučka za Srpskainfo.
Drugi zahtjev opozicije je da prestane policijska represija i on se odnosi na događaje koji se dešavaju u posljednje vrijeme oko i u neposrednoj blizini Hrama Hrista Spasitelja.
– Ovaj zahtjev je takođe na mjestu i bilo bi dobro, i u skladu sa propisima i evropskim standardima, da ga policija usvoji i da počne unormaljivanje odnosa prema pripadnicima „Pravde za Davida” i svim drugim građanima koji se zateknu na tom mjestu. Svi građani imaju pravo na slobodno kretanje i javno iskazivanje svojih stavova i kritike, a da pritom ne strahuju da će zbog toga snositi sankcije. Međutim, pitanje je da li će do ispunjavanja ovog zahtjeva doći – kaže Lučka.
Kada je u pitanju treći zahtjev opozicije, a to je poziv Igoru Radojičiću da se oglasi povodom dešavanja u gradu, Lučka smatra da to zavisi isključivo od gradonačelnika Banjaluke.
– Ukoliko on smatra da nema potrebe za tim, vjerovatno će opozicija to konstantno isticati i zamjerati mu, što može da bude dodatni teg na tasu na vagi na predstojećim izborima. Sumnjam da će do njegovog oglašavanja, u smislu kojem to traži opozicija, doći, pogotovo jer se u proteklim sedmicama nije javno izjasnio o događajima u Banjaluci – prognozira Lučka.
Sociolog Ivan Šijaković smatra da protesti mogu da budu početak ozbiljnije građanske aktivnosti, ali da ipak ne mogu da prerastu u skup masovniji od dvije-tri hiljade ljudi.
– Ljudi su uplašeni, zabrinuti, naročito nakon izmjena zakona prema kome policija može na svakom mjestu legitimisati, bez mnogo dokaza privesti, ući u stan… Ko nema tu političku zaštitu, teško da će se odazvati tim pozivima na okupljanje. Drugo, mislim da je vrijeme porotesta prošlo, pogotovo s političkim povodima. Skupovi koje je organizovala „Pravda za Davida“, da se nije umiješala politika, mogli su da budu ozbiljan građanski pokret, borba za pravdu. Ovo ostalo ne vjerujem. Danas, osim ovog urbanog, imamo virtuelni prostor na kome ljudi slobodnije, potpunije i mnogo masovnije učestvuju – kaže Šijaković za Srpskanifo.
Smatra da građani nemaju velike koristi od okupljanja jer se političari ponašaju po narodnoj poslovici „sjaši kurta da uzjaše murta“. Šijaković tvrdi i da zahtjevi opozicije nisu građanski.
– Ozbiljni građanski zahtjevi bili bi – manimo se demokratije, ona je propala u svijetu, tražimo meritokratiju – vladavinu najboljih biografija. Ili, zahtjev da svi nezaposlni građani imaju primarni dohodak od, primjera radi, 500 KM. Dakle, i ja mislim da je ovo početak predizborne kampanje za gradonačelnika Banjaluke. Pretpostavljam da Draško Stanivuković može da se izbori za tu poziciju, ako se malo uljudi, strpi, pošto sada djeluje kao dijete koje vidi da može da hoda, pa onda to pokušava svuda – ilustruje Šijaković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu