Poručili su to iz Zavoda, dodajući da su, u ovom momentu, zadovoljavajuće zalihe krvi, i to zahvaljujući mnogobrojnim akcijama dobrovoljnog davanja koje su održane u prethodnom periodu.
– Međutim, predstoji nam ljetni period kada su zalihe krvi tradicionalno smanjene, tako da su nam dobrovoljni davaoci krvi uvijek dobrodošli. Kako zalihe krvi zavise od pojedinačnih pacijenata u bolnicama i njihovih potreba, teško je u datom trenutku definisati koja krvna grupa je trenutno najpotrebnija. U principu, krvna grupa A Rh D pozitivna, kao najčešća krvna grupa u našoj populaciji, ujedno je i krvna grupa najčešće zahtijevana od strane kliničkih ljekara – precizirala je Veselka Ćejić, šef službe za prikupljanje krvi u Zavodu RS u Banjaluci.
Kako često u javnosti čujemo apele porodica za donaciju određene krvne grupe radi liječenja, pitali smo zašto se od porodica zahtijeva da sami obezbijede krv.
– Sve transfuziološke službe u svakom momentu moraju da imaju petodnevne zalihe krvi, tako da se apeli od strane porodice najčešće objavljuju kad su u pitanju koncentrati trombocita čiji je rok samo pet dana i uvijek se pripremaju iz svježe uzete krvi. Obično su to pacijenti na dužem liječenju, kojima se rade velike operacije, transplantirani ili pacijenti koji čekaju transplantaciju ćelija i organa ili organa, kao i pacijenti koji se liječe od malignih oboljenja sistema ili organa – pojašnjava Ćejićeva za Srpskainfo.
Ona napominje da porodicama uvijek preporučuju da stupe u kontakt s njihovim ljekarima kako bi se što bolje organizovali i obezbijedili potrebne doze krvi, te adekvatno raspodijelili dobrovoljne davaoce krvi, zbog ograničenog roka trajanja koncentrata trombocita.
Prema informacijama Zavoda, prošle godine je dragocjenu tečnost dalo oko 37.500 dobrovoljnih davalaca krvi. Od tog broja, 65 odsto krv je dalo dobrovoljno, a 35 odsto namjenski za određenog pacijenta. Zato bi, kažu, bilo poželjno da procenat dobrovoljnih davalaca bude veći, kako bi se smanjila potreba za porodičnim, namjenskim davaocima.
Sagovornica Srpskainfo napominje da svakodnevna potrošnja krvi i komponenti krvi zavisi od potreba kliničkih centara, koje mogu znatno varirati iz dana u dan. Takođe, svaki pacijent prima krvnu grupu koja odgovara njegovoj, tako da svakodnevno stanje zaliha zavisi od pojedinačnih pacijenata i njihovih krvnih grupa.
– Uopšteno govoreći, dnevno se bolnicama izda otprilike 50 doza krvi, pored kojih se takođe izdaju i ostale komponente krvi kao što su plazma, trombociti i krioprecipitat – zaključila je Vesna Ćejić.
Zavod inače ima 10 transfuzioloških službi, krv se prikuplja na mjestima i u službama gdje je to moguće, a upućuje tamo gdje je najpotrebnija.
U Zavodu kažu kako sarađuju s mnogobrojnim aktivima dobrovoljnog davanja krvi, te ih kontaktiraju ukoliko se ukaže potreba za dodatnim potrebama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu