Sinoć kod Busovače je poginula žena iz Visokog. Tokom 2023. godine na putevima u BiH dogodilo se ukupno 35.148 saobraćajnih nezgoda od kojih je 7.665 saobraćajnih nezgoda sa poginulim i povrijeđenim licima. Prošle godine u saobraćajnim nezgodama život su izgubile 255 osobe, 1.695 osoba zadobilo je teže tjelesne povrede, skoro 10.000 lakše.
Milija Radović iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske rekao je kako se stanje pogoršalo u prošloj godini te da parametri pokazuju da se povećao broj vozača koji su vozili pod dejstvom alkohola i koji su vozili preko ograničenja.
– Situacija u bezbjednosti saobraćaja nije zadovoljavajuća. Poredeći se s nama najbližom Slovenijom, na 100.000 stanovnika pogine duplo manje ljudi nego u Bosni i Hercegovini. To i ranije navedeni podaci govore da stanje nije zadovoljavajuće i da moramo mnogo ivše uraditi kako bi se približili razvijenim zemljama koje imaju mnogo manje poginulih – rekao je Radović.
Za sigurnost na cesti nije odgovoran samo MUP
Ističe kako se na popravci stanja bezbjednosti saobraćaja mora raditi kontinuirano te da treba ulagati više sredstava u sve segmente koje vode ka tome.
– Kada kažemo bebzjednost saobraćaja prvo pomislimo na policiju i MUP, ali ima i mnogo drugih odgovornih subjekata. Vrlo je važno ono što radi policija jer su najvidljiviji, ali u zakonu imamo ministarstvo sabraćaja, ministarstvo obrazovanja koje obučava našu djecu i organizuje obuke, ministarstvo zdravlja je posljedice završe u zdravstvenom sektoru, tu je i ministarstvo finansija jer ako ne ulažemo u bezbjednost saobraćaja ne možemo imati bolje stanje. Da biste proveli određene kampanje i imali uticaj na učesnike u saobraćaju kada je npr. u pitanju generacija od 18 do 30 godina koja najviše strada u saobraćaju i prouzrokuje najviše nezogda, morate imati kapmanju prilagođenu tom uzrastu koje će doći do svakog od tih mladih ljudi i biti odgovarajuće, da ih ubijede da nije dobro voziti preko dozvoljene brzine kretanja, pod uticajem alkohola, ne vezati pojas itd. Mi u agenciji provodimo godinama niz preventivnih aktivnosti, ali s ograničenim uticajem koji je ograničen finansijskim sredstvima – rekao je Radović.
Ističe kako je Slovenija svojim preventivnim programima uspjela smanjiti broj saobraćajnih nesreća koje uzrokuju mladi za 60 posto.
Brza vožnja i alkohol i dalje na prvom mjestu
Kada su u pitanju uzroci, na prvom mjestu su neprilagođena brzina, a vožnja pod uticajem alkohola je na drugom mjestu.
– Nažalost u 2023. godini stanje se pogoršalo u odnosu na prethodne godine. Imali smo u 2021. godini 55 posto vozača koji nisu poštovali ograničenje brzine, a u 2023. godini ih je 63 posto. Imamo povećanje i kada je u pitanju vožnja pod uticajem alkohola. Zašto su nam bitni ti indikatori? To je kao kada odete kod doktora pa mjerite temperaturu, pa bude visoka i visok pritisak što ukazuje na neku bolest. Tako i ovo, kada imate veći broj vozača koji ne vežu pojas, voze pod utjecajem alkohola, koriste telefon tokom ovžnje, prekoračavaju brzinu, onda to ukazuje da stanje nije dobro i mora se pronaći način da se to stanje popravi. Da biste to popravili morate imati institucije koje će se baviti sa bezbjednošću saobraćaja na svim nivoima i da imate sredstva. Takođe, ulaganje u infrastrukturu je jako važno. Što se ne donese dopis da barem od jedan do pet posto od ulaganja u ceste izdvoji za bezbjednost saobraćaja. Šta će nam novi putevi ako nisu bezbjedni – istakao je.
Obrazovati djecu od malih nogu
Poručuje kako treba mijenjati zakon, pooštriti kaznenu politiku, ali i mijenjati nastavne programe kako bi djecu od malih nogu učili o opasnostima u saobraćaju i izgradili od njih dobre vozače koji ne krše propise.
– Strah od kazne i dobra kaznena politika je jedan od faktora za unapređenje bezbjednosti saobraćaja. Kontrola učesnika u saobraćaju mora biti dobra i da postoji subjektivan osjećaj kod vozača da se pridržavate propisa. Dobra odluka je nabavka novih stacioniranih radara u RS, ali sama represija ne može riješiti problem. Moramo imati edukaciju od predškolskog uzrasta pa naviše kako bismo imali odgovornije i savjesnije vozače. Moramo mijenjati nastavne planove i programe da djeca nauče više o saobraćaju budu sjevsni opasnosti koje saobraćaj nosi. A to je dugoročno ulaganje. Ako više ulažete u djecu u periodu kada odrastu imat ćete bolje vozače savjesnije i manji broj saobraćajnih nesreća – zaključuje Radović, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu