To bi, po nekim procjenama analitičara, mogla biti najveća izlaznost u zadnjih 100 godina.
Istovremeno, u Bosni i Hercegovini već danima traje polemika o tome da li bi izbore trebalo odgoditi ili ne.
Iako se izbori u Americi održavaju danas, građani su u proteklih mjesec dana mogli da izađu prijevremeno na birališta ili glasaju elektronski, što su mnogi i iskoristili.
Javnost je tako u proteklih mjesec dana imala priliku da vidi kilometarske redove širom Amerike, u kojima su građani strpljivo čekali po devet ili čak 11 sati kako bi došli do biračkog mjesta i glasali.
I dok su Amerikanci izlazak na izbore shvatili krajnje ozbiljno, u BiH je situacija potpuno drugačija.
Osim što javnost već mjesecima sluša prepucavanja na relaciji političke partije – Centralna izborna komisija o tome da li je izbore trebalo održati u oktobru i da li ih treba odgoditi sada kada je epidemiološka situacija pogoršana, posljednjih dana mogu se čuti i informacije da će zbog ograničenog prostora na biračkim mjestima biti dozvoljeno prisustvo najviše dva akreditovana posmatrača, što bi dovelo u pitanje regularnost izbora.
Umjesto da se fokusiraju na to da se ispoštuju sve epidemiološke mjere na sam dan izbora, te omogući građanima s jedne strane da bezbjedno izađu na birališta, a s druge strane da svi posmatrači budu prisutni na biračkim mjestima, sve nadležne institucije, od onih na lokalnom nivou, pa do onih na nivou BiH, i dalje se igraju mačke i miša i prebacuju odgovornost jedni na druge.
Time se ni 15 dana pred izbore još ne znaju odgovori na mnoga pitanja, od toga koliko će posmatrača na kraju moći biti na biračkim mjestima, pa do toga da li bi strah od korone mogao da natjera građane da ni ne izlaze na birališta.
Postavlja se pitanje kome odgovara ovakva situacija i da li političari koriste situaciju s korona virusom kao izgovor za odgađanje izbora, zastrašivanje birača i eventualne izborne krađe.
Politički analitičar Nebojša Tojagić ističe da su se u BiH izbori previše olako shvatili, te da nadležne institucije nisu izvukle nikakvu pouku iz izbora u Hrvatskoj i Srbiji, koji su, takođe, održani u jeku pandemije.
– U Hrvatskoj se na vrijeme krenulo u organizaciju izbora, počev od toga da su razmišljali o dezinfekciji biračkih kutija, skafanderima za članove biračkih odbora, dezinfekcijskim sredstvima prilikom ulaska u objekte u kojima se glasa, policiji koja će pratiti ulazak birača na samo biračko mjesto.
Guske u magli
Vidjeli smo da kod Hrvata nakon izbora nije bio povećan broj zaraženih, kao u Srbiji, gdje se i nije vodilo dovoljno računa o svim ovim mjerama – podsjeća Tojagić.
Dodaje da ništa nismo naučili na primjeru Hrvatske i Srbije zbog čega smo došli u situaciju da dvije sedmice do izbora još ne znamo odgovor na mnoga pitanja.
– Niko nije mogao znati koliki će biti broj zaraženih, ali i one mjere koje su se mogle uraditi nisu urađene. Dolazimo tako kao guske u magli do dana izbora i postavljamo pitanje šta će biti na dan izbora – ističe Tojagić.
Kaže da će se najverovatnije desiti to da ćemo imati rekordnu nisku izlaznost na izborima, jer su se stariji građani već zatvorili u kuće zbog straha da se ne zaraze.
– Kada oduzmemo njih i one koji su odselili odavde možemo zaključiti da će biti jako mala izlaznost, koja najviše odgovara vladajućim partijama. Mi smo faktički u predizbornoj noći, a još se ne zna kako će izbori biti tehnički odrađeni, što očito nekim partijama itekako odgovara – zaključuje Tojagić.
Nema odgađanja
Predsjednik CIK Željko Bakalar ističe da od odgađanja izbora za sada nema govora.
Da je situacija i dalje nejasna kada su u pitanju mnoge tehničke stvari koje se tiču održavanja samih izbora, saglasan je i on.
Bakalar ističe da Izborni zakon propisuje da se svakom akreditovanom posmatraču mora omogućiti prisustvo na biralištima.
S druge strane, epidemiološka situacija zahtijeva da se sprovedu određene mjere koje podrazumijevaju i propisanu distancu od dva metra.
– Ako na biračko mjesto dođe veliki broj posmatrača, teško će biti ispoštovati propisane mjere. Imate neke izborne jedinice, kao na primjer Doboj, gdje ima 85 registrovanih političkih subjekata. Ako svi oni pošalju svog posmatrača na biralište nema šanse da se ispoštuje nijedna epidemiološka mjera. Kada tome dodamo i veliko interesovanje međunarodnih i nezavisnih posmatrača, vidimo da je situacija zaista komplikovana – ističe Bakalar.
Lokalne zajednice
Dodaje da se s jedne strane moraju poštovati epidemiološke mjere, a s druge strane zakon. Samim tim se, kako kaže Bakalar, dolazi do toga da je svako rješenje u koliziji sa zakonom.
Govoreći o zaraženim osobama i onima koje su u samoizolaciji, Bakalar ističe da ni tu sve lokalne zajednice nisu ispunile ono što se od njih tražilo. Navodi da je CIK izmjenom Pravilnika o provođenju izbora uvela mogućnost da se sve te osobe registruju i ostvare svoje biračko pravo putem posebnih mobilnih i kovid timova.
Ti timovi bi trebali da obilaze birače koji su u izolaciji i za to im treba kompletna zaštitna oprema, koju lokalne zajednice još nisu nabavile.
– Trenutno imamo prilično nesređenu situaciju, od toga da su neke lokalne zajednice, koje su po zakonu obavezne da nabave ovu opremu, to i učinile, dok druge nisu, da li zbog nedostatka novca ili prosto jer smatraju da to nije njihova obaveza – pojašnjava Bakalar.
Zapelo i kod rješenja o samoizolaciji
Kao dodatni problem u CIK naglašavaju i činjenicu da mnogi građani koji su u izolaciji ili su zaraženi ne mogu doći do rješenja koje to potvrđuje.
Bakalar podsjeća da, uz zahtijev za glasanje od kuće ili bolnice, mora biti priloženo rješenje o samoizolaciji, koje izdaju inspekcije i zavodi za javna zdravstva.
– Međutim, to se dosta neažurno izdaje. U nekim lokalnim zajednicama građani to dobijaju, a negdje ne ili dobiju sa zakašnjenjem. Poslali smo upite zavodima da vidimo da li imaju ažurne spiskove kako bi ih onda mogli proslijediti OIK i GIK. Na taj način će građanima biti omogućeno da iskoriste svoje pravo i glasaju – kaže Bakalar.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu