Glavna služba za reviziju Republike Srpske je u svom izvještaju za 2020. dala mišljenje sa rezervom RUGIP-u navodeći, između ostalog, da je u toku prošle godine ukupno „91 državni službenik i namještenik (od kojih neki više puta) primljen na određeno vrijeme na period duži od šest mjeseci zbog privremeno povećanog obima posla, što nije u skladu sa Zakonom o državnim službenicima“.
Hitnost
U revizorskom izvještaju je naglašeno da je zakonom propisano da se radni odnos može zasnovati na određeno vrijeme, zbog povećanog obima posla, najduže do šest mjeseci.
I ovo nije izolovani slučaj kršenja zakona u institucijama i ustanovama širom BiH kada su u pitanju zapošljavanja u javnom sektoru. Ovakav način zapošljavanja institucije širom BiH pravdaju hitnošću obavljanja poslova i nepredviđenim povećanjem obima poslova.
Međutim, ako se uzme u obzir da se angažovanje osoba na određeno vrijeme obavlja tokom cijele godine onda se nameće pitanje ispunjenosti uslova hitnosti za konkretne situacije.
Ekonomski analitičari već godinama upozoravaju da BiH ima preskup javni sektor, koji godišnje “pojede” na desetine miliona maraka samo na plate zaposlenih.
Preskupa administracija
Osim što je administracija jako skupa i ekonomski neodrživa, dodatan problem je i nekontrolisano zapošljavanje, zbog čega analitičari upozoravaju da ovu oblast treba što prije regulisati novim zakonima ili aktima.
S tim se slaže i rukovodilac Odjela za analize i javne politike u Transparensi internešnelu Uglješa Vuković, koji ističe da su, analizirajući i prateći rad javne uprave, zabilježili brojne primjere nezakonitog zapošljavanja.
– Ono što smo evidentirali jeste da bi se obično povećao broj konkursa u javnoj upravi i uopšte postupaka javne konkurencije u izbornoj godini. Uočili smo da su često sporna angažovanja na osnovu ugovora o djelu, te da ne postoje jasna pravila ili postupci za angažman po osnovu ugovora o djelu, što takođe predstavlja koruptivni rizik – naglašava Vuković.
On ističe da sam postupak javne konkurencije u državnoj službi postoji za razliku od javnih preduzeća, gdje čak nije ni zakonski definisano da je obavezan postupak javne konkurencije i javnog oglašavanja.
Javna konkurencija
To je, kaže Vuković, takođe sporno u Republici Srpskoj i bilo bi dobro da i drugi dijelovi javnog sektora, kao što su javne ustanove u Srpskoj i javna preduzeća, imaju zakonom predviđen postupak javne konkurencije.
Vuković ističe da u TI to već duže vrijeme zagovaraju, te da se u FBiH to već primjenjuje kroz zakonska rješenja koja su odnedavno donesena, a koja uključuju i javna preduzeća i javne ustanove.
– Sada i ona moraju po ugledu na državnu službu da imaju postupak javne konkurencije – kaže Vuković.
Napominje da se u državnoj službi, bez obzira na postupak javne konkurencije, često desi da se izigra postupak javne konkurencije i da kandidati prijavljuju svoju sumnju na korupciju ili nepravilnosti.
Najčešće se, kako ističe Vuković, žale na nedostatak transparentnosti, nemogućnosti da pristupe svim informacijama, kao i da se već unaprijed zna ko će biti izabran na radno mjesto.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu