Poljoprivrednik Milorad Kojić je imao prinos od sedam tona po hektaru i kaže da je veoma zadovoljan.
Prinosi su zadovoljavajući iako su niži za oko 30 do 40 odsto, ali s obzirom na kiše tokom nicanja kukuruza i kasnije sušu u vrijeme odmetanja kukuruza prinosi su dosta dobri. Sedam tona suhoh zrna po hektaru je dobar prinos – kaže Kojići, koji je pod kukuruzom imao 20 hektara. Ističe da je na to svakako uticao odabir sorti kao i to što je uspio da kukuruz posije na vrijeme.
– Ko je kasnio sa sjetvom nije obavio berbu i još se neće ući u te parcele, jer ljudi čekaju da kukuruz dozri – ističe Kojić koji je već obavi i sjetvu pšenice na 11 hektara.
I u Odjeljenju za poljoprivrdu kažu da su zadovoljni ovogodišnjim prinosom.
– Kukuruz je u dobrom stanju uprkos lošem vremenu i obilnim kišama u periodu klijanja i nicanja. Tamo gdje su korišćene agrotehničke mjere prinos se kreće od osam do deset tona po hektaru. Zadovoljni smo jer je to prinos koji je optimalan za ovo područje – rekao je Zoran Gajić, šef ovog odjeljenja.
Optimalni agro rok do koga treba obaviti berbu kukuruza ali i sjetvu ozimih žitarica je 15. oktobar. Gajić podsjeća da je za dobre prinose ozimih kultura sjetvu važno obaviti do krajnjeg agro roka, a tamo gdje je to moguće i ranije.
– Svaki dan kašnjenja smanjuje prinose. Veoma je bitno da biljka proklije, iznikne i dođe fazu u kojoj može pomoću snježnog prekrivača preživjeti zimu i što prije početi razvoj u proljeće. Ukoliko ne ponikne u proljeće ne može krenuti sa rastom i razvojem i tu ne mogu pomoći ni agrotehničke mjere. Zbog toga je neophodno sjetvu završti ako ne i dan prije onda najkasnije do 15. oktobra – pojašnjava Gajić.
Ratari na području Brčko distrikta najviše siju pšenicu pa će se kao i lani ove jeseni zasijti oko 3,5 hiljda hektara ove žitarice. Gajić ističe da su dobri prinosi kukuruza opravdali podsticaje koji se izdvajaju za poljoprivrednu proizvodnju i kaže da će nastojati unaprijediti ovu oblast.
– Nastojaću da ubrzamo prijem zahtjeva za podsticaj. Neprihvatljivo je da primamo zahtjeve u avgustu i septembru, da zavisimo od usvajanja budžeta i da se čeka pravilnik o podsticajima. Svi zahtjevi moraju se primiti najkasnije do 31. marta i da znamo tačno koliko proizvodnje imamo, kako je planirati i koliko nam novca za to treba – kaže Gajić. Dodaje da se nada da će to podržati Vlada i poslanici u Skupštini, a i sami poljoprivrednici kojima mnogo više odgovara da administrative poslove oko podsticaja obavljaju van sezone.
Podsticaji u poljoprivredi
Za podsticaje poljoprivredne proizvodnje u 2019. godini predviđno je 9.000.000 KM, ali će za ispunjavanje ukupnih obaveza prema proizvođačima trebati još oko 2.000.000 KM što će se nastojati obezbijediti rebalansom budžeta Brčko distrikta.
– Prijem zahtjeva za podsticaje obavlja se ove godine daleko efikasnije i do sada je zaprimljeno oko dvije hiljade zahtjeva – rekao je Gajić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu