On je potvrdio za srpskainfo.com da će se Predsjedništvo HNS danas izjasniti o prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH oko kojeg su se prošle sedmice dogovorile SDA, SDP BiH, SBB i DF.
Da li je prijedlog oko kojeg su se dogovorile većinom bošnjačke stranke prihvatljiv za HNS?
Prvo, ne ocjenjujem to kao bilo kakav dogovor, a još manje da je postignut pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice. Radi se o tome da taj prijedlog u svojoj suštini traži izmjene Ustava i Federacije i BiH, kao države, dok odluka Ustavnog suda BiH po mojoj apelaciji traži da se uskladi Izborni zakon sa Ustavom BiH. Bošnjačke stranke iz Sarajeva su sada do kraja demaskirale svoju politiku, predlažući da se izjednači Dom naroda u FBiH sa Vijećem naroda RS. To potvrđuje da je njihov cilj potpuna dominacija u Federaciji i da se želi od Federacije učiniti bošnjačka replika RS. To je neprihvatljivo i u suprotnosti je sa odlukom Ustavnog suda i nema se uopšte smisla izjašnjavati o detaljima tog prijedloga.
Kakav će biti odgovor HNS?
Predsjedništvo HNS će danas zasjedati i sigurno je da će se odbiti razgovor o takvom prijedlogu. Treba ići ka prijedlozima koji će značiti implementaciju odluke Ustavnog suda BiH. Očekujemo da međunarodna zajednica u tom smislu pokuša biti medijator. Naravno, još ima vremena, ako ima volje. Ako nema volje, onda vrijeme nije nikakav faktor.
Ako se u narednih 20 dana ne postigne dogovor i zakon izmjeni do raspisivanja izbora u maju, da li BiH ulazi u krizu nakon oktobarskih izbora?
Bosna i Hercegovina sigurno ulazi u institucionalnu krizu, jer neće biti moguće uspostaviti vlast na nivou Federacije niti na nivou države, jer se neće moći formirati Parlamentarna skupština. Dakle, BiH ulazi u duboku institucionalnu, ustavnu, a bojim se i bezbjednosnu krizu. To je sada pitanje za „sponzore“ odnosno garante Dejtonskog sporazuma i njegove potpisnice, konkretno Srbiju i Hravtsku, jer su one uz BiH, najviše zainteresovane da se obezbijedi stabilnost u regionu. Naravno, to je pitanje i za EU i mislim da će se u tom smislu i djelovati u narednih 20 dana. Na kraju krajeva, sam Dejtonski sporazum je dogovoren za tri sedmice, pa se može i ovo dogovoriti.
Znači li to da očekujete da se zvaničnici Srbije i Hrvatske uključe i utiču na promjene Izbornog zakona u BiH?
Hrvatska i Srbija već su se izjasnile u pravcu potrebe sprovođenja odluke Ustavnog suda BiH. Međutim, s obzirom na to da su te zemlje potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma i da je on narušen 2002. godine, kao i da odluka Ustavnog suda na osnovu moje apelacije vraća stvari na izvorna rješenja Dejtona, kada je u pitanju Federacija BiH, smatram da su te države obavezne da reaguju u Savjetu za implementaciju mira. Hrvatska i Srbija nisu u Upravnom odboru, ali jesu članice Savjeta za sprovođenje mira i potpisnice su Dejtona i zato imaju pravo i obavezu da reaguju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu