Sudeći po dosadašnjim djelovanjima visokih predstavnika u BiH, međunarodna zajednica je kroz funkciju visokog predstavnika nametala zakone i odluke, koje su uvijek iza sebe ostavljale duboke međunacionalne i političke tenzije. Posljednji primjer je odluka sada već bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka da nametne dopunu Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje i kažjava negiranje genocida u Srebrenici, što je izazvalo burne kontra reakcije političara iz Republike Srpske, kao i blokadu na državnom nivou neučestvovanjem srpskih političara u radu zajedničkih institucija.
Da li međunarodna zajednica kroz funkciju visokog predstavnika urušava političko-pravni poredak u BiH pod izgovorom da doprinosi miru, suživotu i demokratiji, pitanje je koje mnogi postavljaju u posljednje vrijeme.
Korišćenjem bonskih ovlaštenja i direktnim uplitanjem u Ustav BiH sasvim je sigurno da se visoki predstavnik direktno upliće u ustavno-pravni poredak BiH, umjesto da to prepusti domaćim političarima.
Novi visoki predstavnik Kristijan Šmit, tek što je preuzeo funkciju šefa OHR, izjavio je da dolazi da bi u ime međunarodne zajednice provodio mir. Poručio je i da on nije veliki vezir, već neko ko može biti prijateljski nastrojen, ali i prilično tvrd i neugodan.
Mi smo bure baruta kako god okrenemo, i po izjavama i po temperamentu. Ako na sve to dodamo upornu međunarodnu zajednicu koja ne želi da ugasi Kancelariju visokog predstavnika uprkos zahtjevima iz Republike Srpske, po svemu sudeći građani BiH će upoznati Šmita i u njegovom neugodnom izdanju. U kakvom god izdanju da se Šmit bude predstavljao, neizbježno je da nam, kako tvrde mnogi analitičari, predstoji težak period političke krize koja se već uveliko krčka, a kada prekipi mi ćemo se prvi opeći.
Ljudi ovdje zaslužuju život u miru, sigurnosti, propraćen neophodnim ekonomskim napretkom, što je i sam Šmit kazao. Pitanje je samo ko će to narodu da obezbijedi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu