
– Kada je na ove naše prostore stigla pandemija virusa korona, SZO je tragala za modelima kako da pomogne zemljama u razvoju, u tranziciji i koje nemaju intenzivnu medicinu na dovoljno visokom nivou. Došavši do našeg članka u kojem smo publikovali studiju iz oblasti intenzivne medicine, iz SZO-a su nas potražili i posjetili – rekao je prof. dr Kovačević za RTRS.
Model koji su razvili sa Mejo klinikom iz SAD poslužio je kao model edukacije za prostor bivše Јugoslavije.
– Samo nakon šest mjeseci nakon inicijalne posjete SZO, posjetili su i UKC i poprilično su imali šta da vide, odnosno bili su dosta iznenađeni kako smo se organizovali, kako je bolnica preuređena, pa do toga kolika je stopa preživljavanja pacijenata u kritičnom stanju. To im je dalo zeleno svjetlo da nas mogu proglasiti za centar izvrsnosti – dodao je Kovačević.

U momentu posjete delegacije SZO, procenat pacijenata koji su izašli sa intenzivne njege bio je između 40 i 50 odsto, što je visok procenat ako znamo da je BiH zemlja u tranziciji, nerazvijena i da u cijeloj zemlji postoji samo jedan centar sa jedinicom intenzivne njege trećeg nivoa, a to je u UKC Republike Srpske u Banjaluci.
Trenutno u UKC Srpske u Klinici intenzivne medicine za nehirurške grane radi šest ljekara subspecijalista, dok su još dvoje ljekara na subspecijalizaciji. Taj broj u zemljama u okruženju imaju još jedino Univerzitetska bolnica u Zagrebu – Rebro i Univerzitetski klinički centar u Ljubljani.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu