Jedan od razloga je, svakako, borba banaka za klijente, po principu niža kamatna stopa više klijenata i dignutih kredita, samim tim i veća zarada po osnovu kamata.
Primjera radi, promjenjiva kamatna stopa na kredite stanovništvu u konvertibilnim markama sa jednogodišnjim periodom fiksne kakmatne stope 2013. u prosjeku iznosila 6,13, a u januaru ove godine 3,7 odsto.
U istom periodu, promjenjiva kamatna stopa za potrošačke kredite, takođe sa fiksnom kamatnom u periodu do jedne godine, prije pet godina, odnosno u decembru 2013, iznosila je 7,74, dok je u januaru 2018. bila 4,41 odsto.
Direktor IRB-a Srpske Snježana Vujnić, izjavila je da su za korisnike sredstava iz Fonda stanovanja novim pravilima plasmana ovih sredstava predviđene niže kamatne stope, odnosno fiksne, koje se kreću od 3,6 do 4,2 odsto. Pojasnila je da se 3,6 odsto odnosi na beneficiranu grupu, četiri odsto na prvu, a za drugu grupu 4,2 odsto.
– Primjera radi, korisnik kojem je 2008. godine odobren stambeni kredit od 100.000 KM, po kamatnoj stopi od šest odsto na rok otplate od 20 godina, čija je trenutna mjesečna rata 716 KM, nakon navedenih promjena kamatna stopa na kredit biće 4,2 odsto a mjesečna rata 660 KM. To je na godišnjem nivou ušteda od 680 KM – rekla je Vujnićeva.
Iako su banke u BiH značajno smanjile kamate na kredite, posebno stambene, ekonomisti objašnjavaju da je, kad je riječ o zaduženju za rješavanje stambenog pitanja, ipak presudno to u kakvoj firmi potencijalni kupac stana radi.
– Ako neko ima stabilan posao, odnosno radi u firmi koja dobro posluje, jasno je da će se lakše opredijeliti za kupovinu stana, posebno ako su kamatne stope niže. Onima koji su zaposleni u lošijim preduzećima, manje stope ne znače mnogo – kažu ekonomisti.
S druge strane, niže kamate mogle bi da povećaju zaduženost kad je riječ o kreditima za ličnu potrošnju, koji su ionako iz godine u godinu u porastu.
– Pošto depoziti rastu, banke imaju višak para, koje žele da plasiraju da bi obezbijedile više sredstava za servisiranje troškova svog poslovanja. Zato i smanjuju kamatne stope – objašnjavaju ekonomisti.
Uprkos činjenici da prosječne plate i penzije ne bilježe značajan porast, depoziti stanovništva kontinuirano rastu, pa su u septembru lane, u odnosu na isti mjesec 2016, porasli za čak 770,9 miliona KM ili 7,5 odsto.
S druge strane, u protekloj deceniji u BiH je došlo do prave eksplozije potrošačkih kredita, koji su lane dostigli nivo od čak 75 odsto ukupne kreditne zaduženosti stanovništva. Podaci Centralne banke BiH pokazuju da je iznos potrošačkih nenamjenskih kredita unazad desetak godina porastao za čak dva puta. Primjera radi, ovi krediti su krajem 2007. godine iznosili 2,95 milijardi, a krajem septembra 2017. čak 6,42 milijarde KM.
Prema poslednjim raspoloživim podacima, ukupna zaduženost stanovništva kod banaka u BiH krajem 2017. godine iznosila je 8,61 milijardi KM, što čini 46,8 posto od ukupno plasiranih kredita svim domaćim sektorima.
U poređenju sa stanjem kredita stanovništvu na kraju 2016, krajem prošle godine zabilježen je porast od 537,4 miliona KM ili 6,7 posto.
Građani BiH krajem prošle godine na ime kredita kod komercijalnih banaka u prosjeku su bili dužni oko 2.300 KM po stanovniku.
U udruženjima potrošača objašnjavaju da će pad kamatnih stopa dovesti do povećanja zaduženosti građana, koji u najvećoj mjeri dižu nenamjenske potrošačke kredite.
– S obzirom na mala primanja, mnogi građani bez zaduženja već odavo ne mogu da stignu sve troškove života. Uglavnom dižu nenamjenske potrošačke kredite, jer nemaju para za ogrev, spremanje djece u školu, a nerijetko se zadužuju da bi platili nagomilane račune. Onda do sledeće godine otplaćuju rate, pa tako ukrug. Za očekivati je da će pad kamatnih stopa dovesti do još veće zaduženosti, a banke će ostvariti dodatnu zaradu – ističu u ovim udruženjima.
Podsjećanja radi, bankarski sektor u BiH je u prošloj godini poslovao pozitivno, pa su u prvih devet mjeseci lane banke ostvarile dobit koja je narasla na rekordnih 318,4 miliona KM. To je čak 48,1 odsto više nego u istom periodu 2016, kada je dobit iznosila 214,9 miliona KM, pokazuju podaci entitetskih agencija za bankarstvo.
Najskuplji krediti
U poređenju sa zemljama Evropske unije, u BiH su kamate na kredite veće i do 50 odsto.
Prema zvaničnim statistikama, u periodu od početka 2012. do kraja 2014. godine, građani BiH su na potrošačke kredite dobijali kamatne stope između gotovo devet odsto do nešto više od sedam odsto, dok su nesubvencionisani stambeni krediti plaćani kamatama između šest i sedam odsto.
Ni krediti za privredu nisu bili po mnogo nižim kamatnim stopama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu