Magazin

BOMBA ZA DJEČJI IMUNITET Zbog jednostavnih navika u finskim vrtićima djeca su zdravija i jača, pokazao je ovaj eksperiment

Zelenilo, šuma, vrt, zemlja je ono čemu želimo da pobjegnemo kad nam je svega dosta. Možda ne svi, ali mnogi. I s razlogom je tako, a i rezultati koji su se pokazali kod djece u finskom vrtiću govore u prilog tome.

djeca u vrtiću
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Činjenica je da su djeca najsrećnija kada su napolju, vole da kopaju po zemlji, vole vodu, blato, drveće, biljke.

Djeca vole prirodu i u njoj uživaju. Uživamo i mi odrasli, ali na nešto drugačiji način. A jedno istraživanje je pokazalo da samo mjesec dana baštovanstva i rada s biljkama i zemljom može biti dovoljno da promjeni djetetov imuni sistem.

U nekoliko vrtića u Finskoj radnici su odlučili da raščiste travnjak, posade žbunaste biljke i da dopuste djeci da se brinu o usjevima u kutijama za sadnju.

Pročitajte još

Pokazalo se da je to sasvim neočekivano imalo uticaj na raznolikost mikroba u crijevima i zdravlje kože ove djece – ona su postala zdravija i otpornija u vrlo kratko vrijeme.

U poređenju sa drugom gradskom djecom, koja se igraju u standardnim gradskim vrtićima s klasičnim igralištima, kod ove djece, uzrasta 3, 4 i 5 godina primijećen je porast broja T-ćelija i drugih važnih imunoloških markera u njihovoj krvi, i to već nakon samo 28 dana.

– Ustanovili smo da je crijevna mikroflora djece koja su bila izložena zelenilu slična crijevnoj mikroflori djece koja svakodnevno posjećuju šumu, objasnila je naulnica za okolinu Marja Roslund sa Univerziteta u Helsinkiju, prenosi MissMama.

Prethodna istraživanja su pokazala da je rano izlaganje zelenim površinama na neki način povezano s imunim sistemom koji dobro funkcioniše, ali još uvijek nije potpuno jasno je li taj odnos uzročno posljedičan ili ne.

Ovaj eksperiment u Finskoj bio je pokazatelj promjena koje dijete može doživjeti zbog izlaganja biljkama i zemlji.

Ideja da okolina bogat živim bićima utiče na naš imunitet poznata je kao ‘hipoteza bioraznolikosti’. Na temelju te hipoteze, gubitak biološke raznolikosti u urbanim područjima mogao bi biti barem delomično odgovoran za nedavni porast bolesti povezanih s imunim sistemom.

– Rezultati ove studije podržavaju hipotezu o bioraznolikosti i koncept da niska bioraznolikost u modernom životnom okruženju može dovesti do neobrazovanog imunog sistema i posljedično povećati prevalenciju imunološki posredovanih bolesti, objasnili su autori u studije koja je srovedena još 2020. godine.

Studija je upoređivala mikrobe iz okoline pronađene u dvorištima 10 različitih gradskih vrtića, koji su brinuli o ukupno 75 djece u dobi od tri do pet godina.

Neki od tih vrtića imali su standardna gradska vrtićka dvorišta, dok su drugi vodili djecu na dnevno vreme u prirodu, a četiri su dvorišta obnovila travom i šumskim drvećem.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Tokom 28 dana, djeca u posljednja četiri vrtića dobila su vremena za igru ​​u svom novom dvorištu pet puta nedjeljno. Kad su istraživači testirali mikrofloru njihove kože i crijeva prije i nakon ispitivanja, otkrili su da su rezultati koje su dobili nakon tog vremena vidno bolji u poređenju sa prvom grupom djece koja su se isto vrijeme igrala u vrtićima s manje zelenila.

Ono što je iznenadilo istraživače je činjenica da se čak i u tako kratkom vremenu vidjela promjena na mikrobiomima kože i crijeva ove djece, a to je nešto što utiče na ukupno zdravlje i imuni sistem.

Među djecom koja su više vremena provodila napolju – igrajući se u zemlji, na travi i među drvećem – bio je vidljiv porast mikroba zvanog gamaproteobakterija, koji jača imunološku odbranu kože, te povećava korisne imunološke sekrecije u krvi i smanjuje sadržaj interleukina -17A, koji je povezan s bolestima koje se prenose imunološkim putem.

– To ide u prilog pretpostavci da kontakt s prirodom sprečava poremećaje u imunom sistemu, poput autoimunih bolesti i alergija, rekao je rekao je ekolog Aki Sinkonen sa Univerziteta u Helsinkiju.

Iako još uvijek nije jasno kako se postižu zapravo ovi nevjerojatni rezultati, to bi moglo biti povezano s promjenama u imunom sistemu ili nečim vezanim uz udisanje zdravog vazduha, sunčanje, više vežbanja ili više mira.

– Bilo bi najbolje da se djeca mogu igrati u lokvama i da svi mogu kopati organsko tlo, objasnio je ekolog Aki Sinkonen. Ova je studija bila zapravo sprovedene na malom uzorku, ali s obzirom na to koliko dobrog sugeriše, nije loše pokušati što više vremena provoditi s djecom napolju, prenosi Žena Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu