Ljekari poručuju da način života, odnosno prehrambene i druge navike, mogu da spriječe četiri od pet moždanih udara, kao i da su prvi minuti od nastanka presudni za oporavak.
Zato je brzo reagovanje najvažnije – ukoliko se pacijent javi u Urgentni centar u prva četiri i po sata od moždanog udara šanse za preživljavanje bez trajnog invaliditeta, uz adekvatnu terapiju, su velike.
– Neka gruba statistika kaže da trećina pacijenata nakon moždanog udara ne preživi prvih godinu dana, trećina ostane sa nekim trajnim posljedicama, a trećina se oporavi u potpunosti i sposobna je da se vrati ranijim aktivnostima i ranijem načinu života – rekao je upravnik Klinike za neurologiju Univerzitetskog Kliničkog centra Vojvodine Željko Živanović.
Načelnik Odjeljenja urgentne neurologije Univerzitetskog Kliničkog centra Vojvodine Jelena Milojković rekla je u situaciji kada se iskrive usta, slabosti ruke ili noge, trnjenja jedne strane tijela, poremećaja govora, nestabilnosti, potrebno što prije se javiti u ustanovu gdje mogu dobiti adekvatnu terapiju budući da to može znatno da utiče na oporavak pacijenta, prenosi RTV.
Neurolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije Dejana Jovanović rekla je da najveći rizik predstavljaju godine života.
– Što duže živimo, to je veća vjerovatnoća da ćemo dobiti moždani udar, ali na to ne možemo da utičemo. Zato možemo da utičemo na spektar faktora rizika. Na prvom mjestu je hipertenzija – rekla je Jovanovićeva.
Ona je ukazala da je neliječena hipertenzija problem jer ona ne smeta, ne boli, pa kad nešto ne boli, onda nema razloga ni da se liječi, a to onda ostavlja posljedice na krvnim sudovima koje su onda vidljive u srednjim godinama.
Jovanovićeva je napomenula da se nikako ne smije ignorisati naglo nastao poremećaj govora, oduzetost polovine tijela, naglo nastale smetnje vida, osjećaj nestabilnost pri hodu, veoma jaku glavobolju.
Ona je istakla da su od kraja devedesetih godina prošlog vijeka nastale dvije revolucionarne promjene u liječenju moždanog udara – uvođenje terapije za razbijanje ugruška i vađenje ugruška iz zapušenog krvnog suda, što može da se uradi u ograničenom periodu.
– Rok za primjenu te terapije za razbijanje ugruška je negde oko četiri i po sata, ali danas imamo i mogućnosti da, naprednim skenerskim metodama, detektujemo pacijente kojima može i poslije tog vremena da se terapija da i do devet sati, ali to nije svaki pacijent – naglasila je Jovanovićeva.
Ona je ukazala da Srbiji i te kako nedostaje stručnjaka kada je riječ o ovim sofisticiranim metodama liječenja, prije svega za mehaničku trombektomiju, koja zahtijeva visokoobučenog interventnog neuroradiologa.
Ministarstvo zdravlja formiralo je radnu grupu za pravljenje programa prevencije i liječenja moždanog udara, čiji je cilj da se napravi plan, a potom i strategija liječenja do 2028. godine, prenosi RTS.
– Intenzivne pripreme tog programa su u toku i nadamo se da možda već do kraja ove godine uspjevamo da završimo taj dio posla za koji smo mi lično zaduženi i privedemo kraju – rekla je Jovanovićeva.
Zamjenik upravnika Klinike za neurologiju Univerzitetskog Kliničkog centra Vojvodine Mirjana Jovićević rekla je da je veoma važno da bolesnici mjere krvni pritisak i da liječe arterijsku hipertenziju, kao i šećernu bolest, da prestanu sa pušenjem, smanje unos alkohola, da su fizički aktivni, da redukuju tjelesnu težinu.
Jovićevićeva je navela da je ima i mlađih pacijenata, ali je u tim slučajevima riječ o skupu specifičnih uzroka koji se samo kod njih javljaju i to, srećom, nije tako često kao kod osoba srednjih godina i starijih.
Svjetski dan borbe protiv moždanog udara obilježava se 29. oktobra s ciljem da se javnost upozna o simptomima ove bolesti, načinu liječenja oboljelih, ali i mjerama prevencije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu