Da li bi novi plan EK mogao da rastereti i BiH kada je u pitanju migrantska kriza ili bi ovo mogao značiti još veći pritisak na ovu državu, pitanje je o kojem i analitičari imaju različita mišljenja.
Novim planom EK se predviđa da zemlja u kojoj je migrant prvi put podnio zahtjev za azil dužna da ga prihvati ili vrati u matičnu zemlju.
Takođe, novi sistem za migracije trebao bi da ubrza deportacije i omogući ravnomjernije razmještanje tražilaca azila u zemljama članicama.
Stručnjak za bezbjednost i predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO) Ilija Životić kaže za Srpskainfo da EU na ovaj način pokušava da riješi problem koji postoji u različitim stavovima zemalja članica, a koji se tiče migranata.
– Predlaže se 10.000 evra pomoći po migrantu državi koja ga prihvati što će Mađarska, Poljska i Slovačka sigurno odbiti. Sam mađarski premijer Viktor Orban je prije nekoliko godina rekao da će Mađarska platiti koliko god treba veliku kaznu, ali da migrante neće primiti – podsjeća Životić.
Prema njegovim riječima, uvodi se i obaveza da se migranti vrate u matične zemlje u roku od osam mjeseci ili da se prihvate u toj državi.
Životić kaže da države sa jakom ekonomijom, koja za sobom nosi i političku, odnosno diplomatsku snagu, će sigurno imati elemente kojima će ubijediti vlade matičnih država migranata da one koji su odbijeni za azil prime nazad.
– Postavlja se pitanje kako će to uspjeti države Balkana. Plan predviđa jaču kontrolu protoka migranata, ali i sprečavanje nasilnog vraćanja. Taj problem su imale Srbija i BiH jer su hrvatske policijske snage noću, uz upotrebu pasa i prekomjerne upotrebe sile, vraćali migrante, o čemu su izvještavali i mediji i organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava – ističe Životić.
On dodaje da se trebaju razlikovati dva termina koja postoje, a to su: izjava o namjeri da se traži azil i traženje azila.
Po njegovim riječima, u Srbiji je prošle godine namjeru traženja azila potpisalo bukvalno 100 puta više migranata od onih koji su na kraju zatražili azil.
– Tako dolazimo do zaista skromne brojke na godišnjem nivou, od koje ni djelić ljudi i da dobije azil ne želi da se nastani u zemljama Balkana zbog, nažalost, niskog životnog standarda koji za sobom povlači mala socijalna davanja za nezaposlene, nemogućnost zapošljavanja. Tu je i razlika u kulturi, običajima, jeziku. U tom slučaju jedino bi osobama iz Avganistana i Pakistana bila primamljiva kao neka vrsta utješne nagrade Federacija BiH, ne Republika Srpska. A ta ista Federacija još nije riješila problem sa Pakistanom i aferom sa vizama – napominje Životić.
Da bi se najnoviji plan EU sproveo, Životić smatra da je potrebno dosta novca, ali ne samo za davanje državama za prihvat već i za obuku osoblja.
On ističe da je potrebna i koordinacija oko utvrđivanja pravog identiteta i porijekla migranata.
– Ljudi koji se time bave moraju poznavati osnovne karakteristike država iz kojih dolaze migranti, jezik, slengove, istoriju, kulturu, običaje da bi zaista mogli da utvrde odakle dolaze – zaključuje Životić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu