Na praznik Blagovijesti, koji se smatra jednim od najvećih hrišćanskih praznika, slavi se sjećanje na “blagu vijest”, kada je arhangel Gavrilo objavio Bogorodici da je Duh Sveti odabrao da bude majka Isusu Hristu.
Narod slavi Blagovijesti kao veliki praznik, pa se čak misli da na današnji dan ni ptice u šumi ne svijaju gnezdo.
Pola godine pošto je prvosvešteniku Zahariji javio da će u dubokoj starosti dobiti sina, Svetog Jovana Krstitelja, Preteču Gospodnju, Arhanđeo Gavrilo javio se Prečistoj Djevici Mariji u Nazaretu, i pozdravio je riječima: Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama!
Tako je začuđenu i uplašenu Mariju arhangel obavijestio da je izabrana da rodi sina božijeg, Mesiju i spasitelja svijeta i ljudskog roda. Sa ovom arhangelskom blagoviješću, i sa silaskom Duha Svetoga na Prečistu Djevu, otpočinje spasenje ljudi i obnovljenje tvari.
Blagovijesti kao najradosniji praznik
Otuda se Blagovijest smatra koliko velikim toliko i radosnim praznikom. U pravoslavlju se ubraja u dvanaest velikih praznika.
U našem narodu Blagovijesti najviše svetkuju žene zbog poroda. Vjeruje se i da je danas dobro umiti se u potoku ili rijeci. Lupanjem u šerpe i tepsije, paljenjem vatri, tjeraju se zmije daleko od kuće tokom godine.
Po narodnom vjerovanju, tek sa Blagovijestima počinje proljeće. Mnogi ne orezuju ni vinograde ni voćke do današnjeg dana.
Blagovijesti su, uz Cvijeti, jedina dva dana kada je dozvoljeno jesti ribu tokom Vaskršnjeg posta. Nepokretan je praznik i SPC ga slavi 25. marta po julijanskom, odnosno 7. aprila po gregorijanskom kalendaru, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu